Srbija je od juče punopravni član Programa NATO Partnerstvo za mir. Bezbednosni sporazum, koji je bio glavni preduslov za pristupanje Severnoatlantskom savetu, juče su u Briselu potpisali ministar odbrane Srbije Dragan Šutanovac i generalni sekretar NATO Jap de Hop Shefer.

Šutanovac je rekao da je potpisivanjem Sporazuma sa NATO „stavljena tačka“ na proces započet u novembru 2006, kada se Srbija priključila programu Partnerstvo za mir. Kako je istakao, taj sporazum će „i na državnom i na vojnom nivou doneti mnogo bolju i kvalitetniju saradnju u narednom periodu“. Po njegovim rečima, Sporazum, koji stupa na snagu odmah, omogućava da Srbija u Partnerstvu za mir sarađuje ne samo na političkom, već i na operativnom nivou i nalaže Srbiji dužnost da informacije koje dobija i distribuira, tretira na određen bezbednosni način.

Šutanovac je naveo i da odugovlačenje potpisivanja Sporazuma nije donelo ništa dobro Srbiji, a ni programu Partnerstvo za mir, jer je „svaka vrsta odugovlačenja uvek negativna“. On je kao primer istakao da su, zbog nepostojanja sporazuma, predstavnici Srbije morali da napuštaju pojedine sastanke Partnerstva, kada se govorilo o određenim stavovima i informacijama za koje nisu bili ovlašteni da ih čuju, jer zemlja nije potpisala dokument o obavezi njihovog čuvanja. Ministar odbrane je naglasio i da će Srbija pokrenuti proceduru otvaranja svoje kancelarije u sedištu NATO koja bi mogla da počne da radi do sredine sledeće godine. Šutanovac navodi i da je u razgovoru s generalnim sekretarom NATO i ambasadorima članica NATO „izrazio veliko negodovanje zbog načina na koji Kfor podržava stvaranje kosovskih bezbednosnih službi“. On je rekao da je uveren da je Kfor i dalje faktor stabilnosti na Kosovu i Metohiji, kao i da Srbija sa Kforom želi partnerske odnose.

Sporazumom sa NATO se predviđa da će svaka potpisnica štititi i čuvati informacije i materijal koji pripadaju drugoj strani. I Srbija i NATO su se obavezali da će učiniti sve što je potrebno da obezbede da takve informacije i materijal, ukoliko su poverljivi, zadrže onaj stepen poverljivosti koji je odredila strana od koje te informacije i materijal potiču, kao i da će čuvati takve informacije i materijal, u skladu s dogovorenim zajedničkim standardima. Obe strane su se obavezale da razmenjene informacije i materijal neće koristiti u druge svrhe, osim onih navedenih u okvirima pojedinačnih programa, ali i da ih neće otkrivati trećoj strani bez saglasnosti strane od koje potiču. Vlada Srbije prihvatila je obavezu da svi njeni državljani, koji u toku obavljanja službenih dužnosti zahtevaju ili mogu imati pristup informacijama ili materijalu razmenjenom u okviru aktivnosti saradnje odobrenih od NATO, budu podvrgnuti odgovarajućoj bezbednosnoj proveri pre nego što im se odobri pristup takvim dokumentima. Postupci bezbednosne provere biće osmišljeni tako da se utvrdi da li pojedinac, uzimajući u obzir njegovu lojalnost i pouzdanost, može imati pristup poverljivoj informaciji bez opasnosti po njenu bezbednost. Biće izrađeni i posebni administrativni aranžmani koji će obuhvatati standarde recipročne bezbednosne zaštite informacija koje će se razmenjivati, kao i načine ostvarivanja veze između tela za bezbednost u Srbiji i Kancelarije NATO za bezbednost (NOS).

Načelnik Generalštaba Vojske Srbije Zdravko Ponoš izjavio je ranije da ovaj sporazum omogućava sprovođenje opredeljenja iz prezentacionog dokumenta u kome piše da će Srbija biti punopravan i aktivan član u programu Partnerstvo za mir.

Sporazum sa NATO je dosad potpisalo više od devedeset država i međunarodnih organizacija.

DSS kritikuje Sporazum

Beograd –  Portparol Demokratske stranke Srbije Andreja Mladenović kritikovao je juče potpisivanje sporazuma Vlade Srbije i NATO i naveo da takav akt „nije bilo moguće potpisati“, a da parlament Srbije prethodno nije usvojio Zakon o zaštiti poverljivih informacija. „Pošto takav zakon naša država još nije usvojila, da li to znači da će NATO ubuduće imati pristup poverljivim podacima Republike Srbije“, naveo je Mladenović u pisanoj izjavi. On je podsetio na izjavu američkog ambasadora u NATO Kurta Vokera da je za njih veoma važno da Kosovo što pre postane član NATO i dodao da je najmanje što bi svaka ozbiljna država trebalo da učini u trenutku kada joj se dovodi u pitanje njen teritorijalni integritet i suverenitet, jeste da odloži potpisivanje ovakvog sporazuma sa NATO.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari