Šta se očekuje od skupa u okviru procesa Brdo-Brioni u Tirani? 1Foto: EPA-EFE/JULIEN WARNAND

„Samit Procesa Brdo-Brioni, slovenačko-hrvatske inicijative za približavanje zemalja Zapadnog Balkana EU, koji se ove godine održava u Tirani, biće još jedna propuštena prilika za relaksiranje zategnutih odnosa u regionu. Iako će na ovom samitu doći do usvajanja zajedničke deklaracije, sudeći po dosadašnjoj praksi, neće doći do nekog napretka u odnosima, niti do realizacije konkretnih zaključaka.

Osim toga ni nakon ovog samita ne može se očekivati normalizacija odnosa Beograda i Tirane, jer oni isključivo zavise od normalizuje odnosa Beograda i Prištine, a takav scenario je još daleko“, tvrde sagovornici Danasa.

Domaćin ovog dvodnevnog skupa koji je trebalo da počne sinoć neformalnom večerom učesnika je albanski predsednik Iljir Meta, uz dvoje kopredsednika samita, hrvatsku predsednicu Kolindu Grabar Kitarović i slovenačkog predsednika Boruta Pahora. Skupu prisustvuju predsednik Srbije Aleksandar Vučić, Kosova Hašim Tači, Crne Gore Milo Đukanović i odlazeći predsednik Severne Makedonije Đorđe Ivanov, a iz BiH sva tri člana Predsedništva – Milorad Dodik, Šefik DŽaferović i Željko Komšić.

Počasni gost samita je predsednik Poljske Andžej Duda, a dolazak je potvrdila i visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbednost Federika Mogerini, koja će, kako se očekuje, pokušati da iskoristi skup za oživljavanje dijaloga Beograda i Prištine koji je u zastoju. Mogerini će u Tirani imati i niz posebnih susreta, uključujući sa albanskim premijerom Edijem Ramom i predsednikom Vučićem.

Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam, kaže za Danas da ne očekuje neki veliki napredak u poboljšanju regionalnih odnosa ni nakon ovog skupa u Tirani, kao što nije došlo do napretka ni nakon nedavnog Berlinskog samita. On podseća da je Berlinski proces, osnovan pre pet godina kao diplomatska inicijativa sa ciljem da oživi proces proširenja Evropske unije, ali da još uvek nemamo realizovan nijedan infrastrukturni projekat.

„Problem sa takvom vrstom sastanaka, poput ovog u Tirani je taj što se lideri iz regiona okupe na jednom mesto, rukuju pred kamerama uz osmehe sa namerom da relaksiraju odnose u regionu, ali nakon tih sastanaka ostaje sve po starom. Kad pogledate 23 godine nakon okončanja ratova iz 90-ih godina, mi imamo maltene sva otvorena pitanja koja smo imali i nakon Dejtonskog sporazuma. Suština problema je što se na tim skupovima održavaju multilateralni sastanci, ali nema bilateralnih sastanaka, gde bi mogli biti postignuti konkretniji razgovori i dogovori. Zadnji sastanak između zvaničnika Srbije i Hrvatske, primera radi, bio je u februaru prošle godine kada je Vučić bio u Zagrebu. Nakon toga smo imali samo zaoštravanje odnosa. Ništa se pozitivno nije desilo. Isto važi i za odnose Crnom Gorom, Severnom Makedonijom, Bosnom i Hercegovinom, osim sa Republikom Srpskom, jer Dodik ne izbija iz Beograda. Bilateralni sastanci su veoma bitni za otvaranje procesa rešavanja otvorenih pitanja između naših zemalja koja su nastala nakon raspada Jugoslavije i ratova koji su se desili devedesetih“, napominje za naš list Popov i dodaje da se retko dešava da se između dva ovakva samita neko pitanje reši ili bar pokrene sa mrtve tačke.

Prema njegovim rečima, upravo zbog toga ne očekuje, ni neki napredak u odnosima Prištine i Beograda, nakon ovog samita, u intermecu između Berlinskog i Pariskog sastanka.

I Dragomir Anđelković, politički analitičar, ne očekuje neki pomak u odnosima u regionu nakon skupa u Tirani, osim nekih novih tenzija. „To će biti sastanak gde će se Srbija i Republika Srpska naći u okruženju država koje u principu naginju kosovskom rešenju, a koje za nas nije povoljno. I po mnogim drugim pitanjima može biti tenzija i sumnjam da će se doći do bilo kakvih rezultata“, kaže Anđelković. Dodaje da je Srbija daleko i od normalizacije odnosa sa Tiranom, i da će to tako i ostati sve dotle dok se ne normalizuju odnosi Beograda i Prištine, a to nije ni na vidiku, a kamoli da je realno. On međutim ne veruje da će doći do nekih većih incidenata u Tirani, bez obzira što je opozicioni pokret Samoopredeljenje najavio demonstracije. „Pred svaki skup velikog formata uglavnom se održavaju demonstracije, ali one su uglavnom uvek pod kontrolom.“

Važan susret sa Salvinijem

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić juče je, pre odlaska u Tiranu, u Italiji razgovarao i sa potpredsednikom italijanske vlade i ministrom unutrašnjih poslova Mateom Salvinijem. Dragomir Anđelković smatra da je razgovor sa Salvinijem veoma važan, jer je Italija bitna zemlja za lobiranje.

Ambasadori Kvinte i EU pozvali Srbiju na uzdržanost

Predstavnici zemalja Kvinte i Evropske unije pozvali su juče predsednika Srbije Aleksandra Vučića na uzdržanost i nastavak ozbiljnog i odgovornog rešavanja problema u regionu, saopšteno je iz kabineta predsednika posle sastanka sa ambasadorima SAD, Velike Britanije, Francuske, Italije i Nemačke i šefom Delegacije EU. U saopštenju se navodi da je razgovor bio otvoren, konstruktivan i sadržajan i da je Vučić rekao da se Srbija, bez svoje krivice, nalazi u teškoj poziciji i da ne razume ni uvođenje taksi od strane Prištine, ni donošenje novih rezolucija protiv Srba i srpskog naroda.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari