Tramp podržava etničke granice na Balkanu 1Foto: FoNet/ AP

Sjedinjene Države su se u prethodnom periodu protivile „teritorijalnim izmenama“, iz straha da bi to destabilizovalo različite delove Balkana tako što bi se kod pojedinih političara javila želja za „crtanjem novih granica“…

… ali administracija predsednika Donalda Trampa je, bez sumnje, odustala od tog principa, kažu za Danas diplomatski izvori iz Vašingtona. Naši sagovornici navode da je nekoliko faktora uticalo na izmenu u stavu SAD.

„Najpre, stiče se utisak da pojedini članovi administracije, uključujući samog Trampa, smatraju da je potrebno uspostaviti etničke granice, pa se, stoga, ne protive teritorijalnim promenama. Drugo, aktuelnoj administraciji nije stalo da po svaku cenu zadrži veliki uticaj u različitim delovima sveta, zbog čega je sklonija prihvatanju sporazuma koji su uzajamno prihvatljivi pregovaračkim stranama. Na kraju, predsednik Amerike često naglašava značaj dvostranih dogovora, a ne velikih međunarodnih aranžmana“, ističu diplomate.

Sagovornici Danasa napominju da retorika sadašnje administracije SAD ne znači da je „sve gotovo“ kada je reč o rešavanju kosovskog problema. U tom kontekstu, podsećaju da treba sačekati i videti da li će nemačka kancelarka Angela Merkel, na kraju, promeniti mišljenje da „nema promena granica na Balkanu“. Međutim, nakon prekjučerašnjeg razgovora Merkelove i Trampa, stiče se utisak da je Berlin spreman da omekša stav. Podsetimo, naš list je o tome pisao juče, navodeći tvrdnje iz diplomatskih izvora u Berlinu da će Nemačka na kraju prihvatiti razgraničenje. Kancelarka Merkel je, nakon susreta sa hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem, potvrdila da je sa Trampom razgovarala i o Kosovu.

Danasovi diplomatski izvori iz Vašingtona ukazuju na nedavnu poruku DŽona Boltona, savetnika američkog predsednika, da Vašington „ne isključuje teritorijalne korekcije“. U prilog ovakvim zaključcima ide i jučerašnja izjava šefa srpske diplomatije Ivice Dačića da je Beograd „uspeo da promeni poziciju Zapada o kosovskom pitanju, mi smo ih pomerili sa mrtve tačke“.

Sagovornici Danasa napominju da retorika Boltona ne znači da je „sve gotovo“ kada je reč o rešavanju kosovskog problema. U tom kontekstu, podsećaju da treba sačekati i videti da li će nemačka kancelarka Angela Merkel na kraju promeniti mišljenje da „nema promena granica na Balkanu“.

Ministar Dačić je juče gostujući na RTS kazao da smo „uspeli da promenimo gotovo zacementiranu poziciju nekih zapadnih zemalja kada je reč o Kosovu“, uz ocenu da je „napravljen istorijski zaokret i istorijski uspeh, jer je Kosovo postalo tema o kojoj se ponovo govori“.

– Nama se pruža istorijska prilika da nešto dobijemo za svoj narod i svoje građane na KiM. Mi, naravno, možemo i da odbijemo tu priliku, ali nemojmo sada mi ovde da se pravimo nevešti – niko nam ne nudi da KiM ostane celo u granicama Srbije… Nemamo kod svih zemalja podršku. Velika borba tek će se voditi“, istakao je Dačić.

Upitan da li će biti teže dobiti podršku međunarodne zajednice ili građana Srbije kada je reč o Kosovu, Ivica Dačić je naveo: „Ja mislim da je i jedno i drugo veoma teško i veoma zahtevno, ali ja sam siguran da srpski narod neće propustiti ovu priliku, jer mi moramo da gledamo nacionalni program u narednih 100 godina.“

Merkel: Podržavamo sve razgovore koji vode ka rešenju

Berlin – Nemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je juče u Berlinu da je sa američkim predsednikom Donaldom Trampom razgovarala o situaciji u odnosima Srbije i Kosova i da su njih dvoje podržali razgovore dve strane, ali podvukli i da je teritorijalni integritet, kakav je danas stvoren, velika vrednost, prenosi FoNet.

Razgovarali smo telefonom o situaciji u odnosima Srbije i Kosova. Podržali smo razgovore koji vode ka cilju, ali smo istovremeno istakli da je teritorijalni integritet jedna velika vrednost, rekla je Merkel na konferenciji za novinare posle sastanka sa hrvatskim kolegom Andrejom Plenković. Ona je napomenula da je taj stav o značaju teritorijalnog integriteta jasno iznela i prilikom posete premijera Crne Gore i Bosne i Hercegovine i da se mora voditi računa da ono što se radi na jednom mestu ne dovede do posledica negde drugde. Merkel je rekla i da je sa Plenkovićem razgovarala o želji Hrvatske da postane deo Šengenskog prostora i ocenila da su kriterijumi za ostvarenje tog cilja veoma jasni. Ona je zaključila i da je Hrvatska napredovala u ispunjenju tih uslova. Jučerašnja izjava je nešto ublaženija od one koju je nemačka kancelarka dala nedavno nakon susreta sa zvaničnikom BiH Denisom Zvizdićem, kada je bila kategorična, da nekima na Balkanu izgleda treba stalno ponavljati da su granice nepromenljive.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari