Vilson centar: Konsolidacija suvereniteta Kosova rešava izvor napetosti na Balkanu 1Foto: EPA-EFE/ PETRIT PRENAJ

Vilson centar, jedna od prestižnih vašingtonskih akademskih organizacija, objavila je izveštaj koji sadrži preporuke za rešavanje spora između Kosova i Srbije u kome se ističe da je potrebno da saveznici Kosova, posebno Sjedinjene Države i članice Evropske unije, pomognu konsolidovanje njegovog suvereniteta.

Nova energična podrška Sjedinjenih Država i Evropske unije potrebna je za ostvarenje cilja postojanja nezavisnih, multietničkih država i društava koja mirno koegzistiraju na Zapadnom Balkanu, navodi se u izveštaju pod nazivom “Konsolidovanje suvereniteta Kosova: Zašto je to važno i šta treba učiniti”, prenosi Glas Amerike.

“Vlada Kosova posvećena je tim principima, dok Srbija nije. SAD i EU moraju se suočiti sa sve autoritarnijim vlastima Srbije i njenom destabilišućom spoljnom politikom“,navodi se u izveštaju.

Vođene zabrinutošću da bi se Beograd mogao naći pod većim uticajem Moskve, usled njene veličine i efikasnosti bilateralne i multilateralne diplomatije, zapadne zemlje omogućile su Srbiji privilegovan položaj među zemljama Zapadnog Balkana.

Umesto toga, Sjedinjene Države i EU treba da insistiraju na tome da Srbija ispunjava iste standarde u borbi protiv korupcije, kleptokratije i ka ostvarenju demokratizacije, poštovanja manjinskih prava i regionalne koegzistencije – što se traži od ostalih zemalja Zapadnog Balkana, ukazano je u analizi.

Ocenjeno je da Srbija omogućava jačanje uticaja neslobodnih država na Zapadnom Balkanu, kao i da je Rusija i Kina koriste kao sredstvo za povećanje sopstvene moći i uticaja i podrivanja koristi koje području Zapadnog Balkana donosi Zapad.

“Obnavljanje posvećenosti za učvršćivanje suvereniteta Kosova jedno je od sredstava pomoću kojih partneri Kosova mogu da iskažu privrženost svom demokratskom partneru i iskažu principijelan stav prema srpskom neliberalnom i destabilizujućem delovanju i protivljenje jačanju vojne saradnje sa Rusijom i Kinom”, ukazano je u tekstu u kom su date konkretne preporuke Sjedinjenim Državama, Evropskoj uniji, Ujedinjenom Kraljevstvu i Severnoatlantskoj alijansi (NATO).

“Posvetiti se obnovljenom dijalogu koji ravnopravno tretira Kosovo i Srbiju – priznavajući suverenitet i teritorijalni integritet svake od strana. Sjedinjene Države i Evropska unija trebalo bi da podrže te principe i nedvosmisleno se odreknu promene granica. Tražiti od Kosova i Srbije da se ponašaju odgovorno i poštuju obaveze koje su preuzeli tokom dijaloga. Udvostručiti podršku prijemu Kosova u međunarodne organizacijame ključnim za domaću i međunarodnu bezbednost: Savet Evrope, Organizaciju za bezbednost i saradnju u Evropi, Svetskoj zdravstvenoj organizaciji, Interpol-u i UNESCO-u”, precizirano je u izveštaju američkog Vilson centra.

Takođe, sugeriše se i da bi od Srbije trebalo tražiti da prekine sa kampanjom blokade prijema Kosova u međunarodne organizacije i povlačenja priznanja nezavisnosti Kosova. Među preporukama je i inicijativa o ohrabrivanju pet država članica Evropske unije koje nisu priznale Kosovo (Kipar, Grčka, Rumunija, Slovačka i Španija) da izmene svoj odnos prema nezavisnosti Kosova.

“Ukoliko ne žele da priznaju nezavisnost – makar ne bi trebalo da otežavaju prijave za članstvo u međunarodnim organizacijama”, navedeno je u tekstu u kome se ukazuje i na potrebu hitnog odobrenja vizne liberalizacije za Kosovo – čemu, kako je ukazano, Francuska i Holandija treba da prekinu da se protive.

Istovremeno, potrebno je, kako je ukazano, insistirati na tome da Kosovo i Srbija ne teže savezništvima sa susednim zemljama i teritorijama.

Ističe se i da je potrebn uspostaviti jasan put za članstvo Kosova u NATO do 2027. NATO Misija na Kosovu trebalo bi da ostane u zemlji dok više ne bude bilo razloga za njeno prisustvo.

Ukoliko postoji značajno protivljenje članstvu Kosova u NATO, Sjedinjene Države, Ujedinjeno Kraljevstvo i evropske države koje priznaju nezavisnost Kosova trebalo bi da se obavežu na potpisivanje opsežnog sporazuma sa Kosovom u oblasti bezbednosti i odbrane – što bi bila alternativa članstvu, navodi se u tekstu.

“Jasno ukazati da Kosovo i Srbija mogu napredovati u pristupnom procesu za članstvo u EU dok primenjuju osnovne vrednosti Unije. Pospešiti saradnju između Kosova i NATO -a. Omogućiti razvoj Kosovskih bezbednosnih snaga u potpuno operativnu vojsku do 2027, saradnju razvijati kroz zajedničke vojne vežbe”, precizirano je u preporukama Vilson centra.

Stručnjaci Vilson centra su, osim delu država međunarodne zajednice listu preporuka uputili Kosovu i Srbiji, ali i analizirali i svaku od zemalja pojedinačno.

Stranama u dijalogu o sveobuhvatnoj normalizaciji odnosa, koji se vodi poslednjih deset godina, poručili su da su ljudi preči od teritorije i da bi priroritet trebalo dati pitanjima koja utiču na živote ljudi.

“To podrazumeva ključne teme vezane za tranzicionu pravdu – lociranje nestalih i dostizanje pravde za žrtve seksualnog nasilja, kao i podršku bilateralnoj ekonomskoj saradnji u borbi protiv nezaposlenosti. Saglasite se sa reciprocitetom prava za srpsku zajednicu na Kosovu i albansku zajednicu u Srbiji – što bi bio osnovni princip za vođenje dijaloga Kosova i Srbije i sporazuma dve strane. Vlasnička prava i kulturna nasleđe moraju biti obezbeđeni za sve građane na Kosovu. To posebno važi za imovinu kosovskih Srba van severne Mitrovice i okolnih područja, kao i za imovinu kosovskih Albanaca na četiri opštine na severu Kosova”, navedeno je u delu dokumenta koji se odnosi na Kosovo i Srbiju.

Ukazano je i da je Kosovo prepoznato kao ključ za ostvarenje mira i stabilnosti širom regiona, ali i na njegov značaj u simboličnom i geopolitičkom smislu. Vilson centar podseća da su zapadne zemlje uložile značajne političke napore i materijalna sredstva u uspeh te zemlje.

Ostvarenje te vizije za suvereno i integrisano Kosovo je imperativ miru i stabilnosti na Zapadnom Balkanu i Evropi uopšte.

Konsolidacija suvereniteta Kosova dodatno će ojačati demokratiju, suprotstaviti se rastućem uticaju Rusije i drugih autokratskih režima u regionu, formalno potvrđujući teritorijalni integritet država naslednica Jugoslavije, i omogućiti regionu da iza sebe ostavi prethodne sporove”, ističe se u delu teksta u kome se potencira da Kosovo, kao posvećeni zapadni saveznik koji teži pridruživanju EU, NATO, ide u dobrom smeru.

U delu koji se bavi i aktuelnim trendovima u Srbiji primećeno je da uspon neliberalnog, nacionalističkog rukovodstva koje predvodi predsednik Aleksandar Vučić predstavlja veliki rizik po regionalni mir i stabilnost.

“Isto važi i za uspostavljanje bliskih veza Srbije sa Rusijom i Kinom. Vlada Srbije nastavlja otvoreno da osporava suverenitet Kosova, preti koheziji Bosne i Hercegovine podsticanjem odvajanja Republike Srpske i njenim ujedinjenjem sa Srbijom i radi na podrivanju suvereniteta Crne Gore preko prosrpskih predstavnika u novoj Vladi. Takvi postupci kojim se dele i destabilizuju regionalne politike, kao i vojno osnaživanje Srbije, podržava Rusija koja se direktno meša u unutrašnja pitanja zemalja širom Balkana, posebno Crne Gore i Severne Makedonije”, navodi se u delu teksta koji se odnosi konkretno na Srbiju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari