Broj poginulih od ruskog pogotka u stambenu zgradu u Dnjepru porastao na 30, mnogi živi zatrpani 1Foto: Beta/AP/Evgeniy Maloletka

Broj pogunulih od pogotka ruske rakete u stambenu zgradu u gradu Dnjepru, na istoku Ukrajine, porastao je na 30 – jedan od najvećih tokom rata, saopštile su danas vlasti dok spasioci tragaju za preživelima u ruševinama.

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da su najmanje 73 osobe ranjene, a 39 spaseno do danas popodne.

Gradske vlasti u Dnjepru saopštile su da se 43 osobe vode kao nestale.

Ekipe hitne pomoći cele noći i tokom dana bile su u srušenom kvartu u kojem je, po podacima ukrajinskih vlasti, živelo oko 1.700 ljudi.

Neki od zatršanih u ruševinama dali su znak da su živi svetlima moblnih telefona.

U subotu su ruske snage izvele više raketnih napada na gradove i energetsku infrastrukturu u mnogim područjima Ukrajine, zbog čega je na više mesta naloženo isključenje struje.

Napadnuta je energetska infrastruktura u oblastima Harkova, Lavova, Ivano-Frankovska, Zaporožja, Vinice i Kijeva.

Rusija je danas potvrdila napad, ali nije spomenut stambeni blok u Dnjepru. Moskva je više puta negirala da gadja civile.

Šef regionalne vojne administracije u Dnjepropetrovsku, Valentin Rezničenko, izjavio je da je Rusija u subotu tamo ispalila 33 krstareće rakete, od kojih je 21 oborena, a raketa koja je pogodila stambenu zgradu bila je velika sovjetska dugometna Kh-22 od šest tona, lansirana iz ruske oblasti Kursk.

Ukrajina nema sistem koji bi mogao da presretne tu vrstu rakete.

Jedan od stranara, Ivan Garnuk, bio je u svom stanu kada je zgrada pogođena i rekao da ta stambena zgrada nije imala nikakve strateške vrednosti: „Ovde nema vojnih objekata. Ovde nema ničega, nema protiv-vazduhoplovne odbrane, nema vojnih baza. Samo su pogodili civile, nevine ljude“.

Ruske snage su danas napale stambenu oblast i u gradu Hersonu na jugu Ukrajine, rekao je regionalni guverner Jaroslav Januševič na Telegramu.

Uzastopni napadi Rusije iz vazduha prate žestoke borbe u istočnoj ukrajinskoj pokrajini Donjeck, gde ruska vojska tvrdi da ima kontrolu nad malim rudarskim gradom Soledarom, ali Ukrajina tvrdi da se njene trupe i dalje bore.

Ako ruske snage dobiju potpunu kontrolu nad Soledarom, to bi im omogućilo da se približe obližnjem većem gradu Bahmutu. Bitka za Bahmut traje mesecima, uz velike žrtve na obe strane.

Dok se žestoki rat bliži 11 mesecu, Velika Britanija je najavila da će isporučiti tenkove Ukrajini, što je bila njena prva donacija takvog teškog naoružanja. Iako obećanje o 14 tenkova „Čelendžer 2“ narednih nedelja ipak izgleda skromno, ukrajinski zvaničnici očekuju da će to podstaći druge zapadne zemlje da isporuče još tenkova.

Kancelarija britanskog premijera Rišija Sunaka u subotu je prenea da je on predsedniku Zelenskom najavio i oko 30 velikih samohodnih topova AS90, kojima upravlja pet tobdžija.

Sunak se nada da će drugi zapadni saveznici slediti taj primer u okviru koordinisanih međunarodnih napora da se pojača podrška Ukrajini uoči sledećeg meseca kada je prva godišnjica početka ruske invazije.

Sekretar Velike Britanije za odbranu planira da ove nedelje otputuje u Estoniju i Nemačku radi dogovora s tim NATO saveznicima, a ministar spoljnih poslova bi trebalo da poseti SAD i Kanadu kako bi razgovarao o bližoj koordinaciji pomoći Ukrajini.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari