Da li bi Putinu moglo da se sudi za ratne zločine? 1Foto: EPA-EFE/MIKHAIL KLIMENTYEV / KREMLIN / SPUTNIK / POOL MANDATORY CREDIT

Predsednik SAD Džozef Bajden zatražio je da se protiv ruskog predsednika Vladimira Putina pokrene sudski postupak zbog ratnih zločina nakon što su u ukrajinskom gradu Buča otkrivene masovne grobnice i tela civila u koje je, kako se navodi, pucano izbliza, među kojima su nekima bile vezane ruke na leđima. Međutim, izvođenje ruskog predsednika na sud bi moglo da bude daleko od jednostavnog, piše Gardijan.

Šta su ratni zločini?

Međunarodni krivični sud (MKS), prvi stalni tribunal za ratne zločine, definiše ih kao „ozbiljno kršenje“ Ženevskih konvencija, niz humanitarnih principa koji treba da se poštuju u ratu.

Džonatan Hafec, stručnjak za međunarodno krivično pravo i nacionalnu bezbednost sa Pravnog fakulteta na Univerzitetu Seton hol, rekao je za agenciju Rojters da je pogubljenje civila koje se, kako se navodi, dogodilo u Buči „tipičan primer ratnog zločina“.

Rusija i dalje negira odgovornost. Njeno ministarstvo odbrane je u nedelju naglasilo da se „nijedan civil nije suočio sa bilo kakvim nasiljem ruske vojske“.

Na čemu može da se zasniva optužba za ratne zločine?

Savetnik za nacionalnu bezbednost SAD Džejk Saliven je u ponedeljak rekao za Rojters da postoje četiri izvora dokaza – informacije koje su sakupljale SAD i njihovi saveznici, uključujući od obaveštajnih izvora; napori same Ukrajine na terenu da nađe dokaze, naročito forenzičke dokaze za ubistva; materijal međunarodnih organizacija, uključujući UN i NVO i otkrića globalnih medija zajedno sa fotografijama, intervjuima i dokumentacijom.

Da li Putin može da bude lično odgovoran za delovanja svojih vojnika?

Tužilaštvo može da tvrdi da su Putin i njegovi najbliži saradnici počinili ratni zločin tako što su izdavali direktna naređenja za nelegalni napad ili da su znali za zločine, a nisu učinili ništa da ih spreče. Taj argument može da bude teško zasebno dokazati, ali ako se uklapa u širi obrazac širom Ukrajine, postaje ubedljiviji. SAD su optuživale Rusiju za ratne zločine i pre Buče.

„Morate da dokažete da su znali ili da su mogli znati ili da je trebalo da znaju (za ratne zločine). Postoji realan rizik da za tri godine na sudu završe ljudi sa srednjeg nivoa hijerarhijske lestvice, a da se izvuku glavni koji su odgovorni za ovaj užas – Putin, Lavrov, ministar odbrane, obaveštajci, pripadnici vojske i finansijeri“, rekao je Filip Sends, profesor na Londonskom univerzitetskom koledžu.

Ko bi vodio takvo suđenje?

Međunarodni krivični sud je snovan pre 20 godina da bi se bavio počiniocima genocida i zločina protiv čovečnosti. Međutim, SAD, Kina, Rusija i Ukrajina nisu članovi Suda koji je kritikovan da je previše usredsređen na Afriku i da primenjuje „selektivnu pravdu“.

Glavni tužilac MKS-a Karim Kan je rekao u februaru da je pokrenuo istragu u vezi s ratnim zločinima kao odgovor na invaziju Rusije na Ukrajinu. Iako nije potpisnica, Ukrajina je prethodno odobrila istragu koja datira iz 2013, koja uključuje rusko anektiranje Krima.

MKS će izdavati naloge za hapšenja ako tužioci predstave „razumne osnove“ za verovanje da su počinjeni ratni zločini. Međutim, male su šanse da se Rusija povinuje tome, a MKS ne može da sudi nekome u odsustvu. Nespremnost SAD da se pridruži Sudu takođe predstavlja diplomatsku teškoću i najverovatnije će izazvati komentare o zapadnom licemerju.

Donald Tramp je jednom prilikom rekao u Generalnoj skupštini UN: „Što se Amerike tiče, MKS nema ovlašćenje, legitimitet i autoritet.“ Njegova administracija je saopštila da će zabraniti izdavanje viza za zvaničnike MKS-a umešane u potencijalnu istragu Suda protiv Amerikanaca optuženih za navodne zločine u Avganistanu.

Međutim, Saliven je rekao u ponedeljak:“Sjedinjene Države su u prošlosti bile u mogućnosti da sarađuju sa Međunarodnim krivičnim sudom u drugim kontekstima iako nisu njegov član. Ali postoje razni razlozi zbog kojih se možda mogu razmatrati alternative.“

Šta su alternative?

Izleda da su UN očigledna polazna tačka. Međutim, problem da se proces sprovede u Savetu bezbednosti UN jeste taj što je Rusija stalna članica. „Bilo bi teško zamisliti da ne pokušaju da iskoriste pravo veta da blokiraju nešto“, primetio je Saliven.

Druga opcija bi možda mogao da bude specijalni tribunal u organizaciji grupe zemalja. Tribunal u Nirnbergu osnovali su SAD, Britanija, Francuska i Sovjetski Savez da bi se sudilo nacističkim liderima posle Drugog svetskog rata.

Potencijalni modeli za Ukrajinu bi mogli da uključuju tribunale uspostavljene da bi se sudilo za zločine počinjene tokom ratova na Balkanu 1990-ih i za genocid u Ruandi 1994. Još jedan primer je specijalni sud za Sijera Leone pod pokroviteljstvom UN koji je osnovan 2002. da bi se pred lice pravde izveli odgovorni za gnusne zločine počinjene za vreme građanskog rata u zemlji 1996.

Kako bi bilo da se podigne drugačija optužnica?

Lakše bi bilo sudski goniti Putina za zločin agresije nakon što je poveo ničim izazvan rat protiv druge suverene zemlje. MKS nije nadležan za Rusiju kada je reč o zločinu agresije jer Rusija nije potpisnica.

Prošlog meseca su na desetine istaknutih advokata i političara, uključujući šefa ukrajinske diplomatije Dmitra Kulebu i bivšeg britanskog premijera Gordona Brauna, pokrenuli kampanju za uspostavljanje specijalnog tribunala koji bi sudio Rusiji za zločin agresije u Ukrajini.

Koliko bi dugo trajalo suđenje?

Verovatno dugi niz godina. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju je podigao optužnicu protiv tadašnjeg predsednika Jugoslavije Slobodana Miloševića 1999. i stavio ga u pritvor 2001. Njegovo suđenje je počelo 2002. i bilo je u toku kada je on umro u Hagu 2006.

Čarls Tejlor, bivši predsednik Liberije, je nakon četiri godine saslušavanja u specijalnom sudu za Sijera Leone u Hagu proglašen krivim za pomaganje i podsticanje na ratne zločine i zločine protiv čovečnosti zbog pružanja podrške pobunjenicima koji su izvršili gnusne zločine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari