iran, sadFoto: max.ku / Shutterstock.com

Američko-iranski okvirni sporazum predviđa stvaranje privatnog fonda od 300 milijardi dolara za podsticanje investicija u Iran, pri čemu je više od polovine tog iznosa već izdvojeno, rekao je izvor upoznat sa sporazumom.

Kako prenosi Index.hr pisanje Rojtersa, Fond je osmišljen da obema stranama pruži ekonomsku prednost za postizanje konačnog sporazuma o okončanju rata dok se Vašington i Teheran spremaju da ga potpišu u petak, rekao je izvor, govoreći pod uslovom anonimnosti jer plan još nije javan.

Iako je postojanje fonda ranije objavljeno, Rojters je prvi koji je izvestio da je više od polovine sredstava već obezbeđeno i da će fond biti u potpunosti finansiran iz privatnog sektora.

Kontekst mirovnog sporazuma

Američki i iranski zvaničnici potvrdili su u nedelju da su postigli sporazum o okviru za okončanje rata, koji je počeo 28. februara napadom američkih i izraelskih snaga na Iran.

Sporazum takođe predviđa ukidanje američke blokade Irana i ponovno otvaranje Ormuskog moreuza, ključne rute za globalno snabdevanje naftom i gasom.

Privatni fondovi umesto ratnih reparacija

Novi fond je privatno investiciono sredstvo, a ne program rekonstrukcije ili reparacija, i neće uključivati novac poreskih obveznika ili vladine subvencije, rekao je izvor. Dodao je da su kompanije iz Sjedinjenih Država, zemalja Persijskog zaliva, Azije, Južne Amerike i Afrike pristale da učestvuju u finansiranju.

Obećane investicije pokrivaju energetski, logistički, proizvodni i transportni sektor.

Visoki iranski izvor rekao je Rojtersu da je Teheran prvobitno tražio 400 milijardi dolara od Sjedinjenih Država za ratnu odštetu, ali je Vašington to odbio. Tada je pokrenuta ideja o fondu pod nazivom Fond za obnovu i razvoj.

U okviru mehanizma, zemlje regiona bi doprinele na različite načine, kao što je odobravanje kredita, uspostavljanje kreditnih linija ili direktno finansiranje obnove ratom oštećenih objekata kao što su čeličana Mobarakeh, rafinerije, aerodromi i druga infrastruktura.

Neiskorišćeni potencijal iranske ekonomije

Iran, jedna od najvećih ekonomija na Bliskom istoku, nije privukao značajne strane direktne investicije u poslednje četiri decenije jer je bio odsečen od globalnih tržišta kapitala uzastopnim američkim i međunarodnim sankcijama.

Zemlja ima druge najveće dokazane rezerve prirodnog gasa i četvrte najveće rezerve nafte na svetu. Takođe ima mlado i obrazovano stanovništvo od više od 92 miliona ljudi, raznovrsnu industrijsku bazu i ogroman neiskorišćeni potencijal u sektorima od petrohemije i rudarstva do turizma i poljoprivrede.

Uslovi i sledeći koraci

Investicioni fond je potpuno odvojen od paralelnih pregovora o ukidanju američkih sankcija i oslobađanju zamrznute iranske imovine u inostranstvu. Izvor upoznat sa sporazumom opisao ih je kao dva različita finansijska mehanizma sa različitim svrhama i vremenskim rokovima.

Fond neće biti osnovan niti će postati operativan dok se ne postigne konačan i zadovoljavajući sporazum. Memorandum o razumevanju, koji bi trebalo da bude potpisan, služi za strukturiranje procesa u narednih 60 dana.

„Biće osnovan tek nakon potpisivanja konačnog sporazuma“, rekao je izvor. „Tokom ovih 60 dana, menadžeri fonda će sarađivati sa Irancima i investitorima na planiranju i definisanju projekata.“

Portparolka Bele kuće uputila je potpredsednika Džej Di Vensa na intervju za CBS u ponedeljak. Rekao je da bi Iran mogao da dobije pristup fondu za obnovu od 300 milijardi dolara koji podržavaju države Zaliva ako se pridržava sporazuma sa Vašingtonom.

To uključuje demontažu nuklearnog programa, uklanjanje zaliha obogaćenog materijala i prihvatanje strogog režima inspekcije i sprovođenja.

Izvor je odbio da kaže kako će se fondom upravljati ili ko će biti zadužen za njega, napominjući da ključni detalji tek treba da budu dogovoreni.

Rekao je da su kompanije iz Južne Koreje, Japana, Singapura, Malezije i Sjedinjenih Država među onima koji su preuzeli obaveze, ali je odbio da pruži potpunu listu.

Memorandum od 60 dana je okvirni, a ne konačan sporazum, i očekuje se da će američki i iranski pregovarači raditi na više pravaca tokom tog perioda, obuhvatajući nuklearna pitanja, sankcije i regionalnu bezbednost. Iransko ministarstvo spoljnih poslova, kao i pakistansko, koje je pomoglo u osnivanju investicionog fonda, nisu odmah odgovorili na zahteve za komentar.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari