Građani i političari se uzdaju u Kristijana Šmita 1foto EPA-EFE/HAYOUNG JEON

Nemac Kristijan Šmit i zvanično obavlja dužnost visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini. Prva institucija koju je posetio bila je Grad Sarajevo, gde je razgovarao sa gradonačelnicom Banjaminom Karić. Pre toga je razgovarao sa ambasadorom SAD-a u BiH Erikom Nelsonom.

Šmit, kako se ocenjuje, dolazi u trenutku kada je atmosfera dodatno usijana. Tome je doprinela odluka njegovog prethodnika Valentina incka, koga su mnogi optuživali da je „prespavao“ 12 godina mandata, da pred sam odlazak donese odluku  o dopuni Krivičnog zakona BiH kojom se zabranjuje negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.

U toku je bojkot rada državnih institucija koji sprovode stanke iz Republike Srpske,  čija je skupština usvojila zakon o odbacivanju Inckove odluke i zabrani nazivanja RS „genocidnom tvorevinom“.

Zbog toga je, smatraju, pred Šmitom zadatak da najpre pokuša da pomogne u ponovnom upostavljanju normalnog funkcionisanja institucija na državnom nivou. U tome će mu, tvrde u Sarajevu, pomoći ne samo snažna podrška zapadnih saveznika, već i bogato, višedecenijsko političko iskustvo.

Ivana Marić, politička analitičarka iz Sarajeva, u izjavi za Danas pojašnjava da je višedecenijsko i intenzivno uplitanje međunarodne zajednice u unutrašnja pitanja BiH dovelo je do toga da su građani prilično zbunjeni i da imaju specifičan odnos prema domaćim političarima.

„Većina birača glasa za nacionalne stranke jer su ih oni svojom propagandom uvjerili da moraju glasati za reprezentaciju svog naroda kako bi spriječili druga dva naroda da ih kao poraze. Birači glasaju za ‘svoje’ iako znaju da su korumpirani i da rade isključivo u svom, a ne u interesu građana“.

Kada se ukaže neki problem, ukazuje Marić, građani ne traže „od političara BiH da ga riješe već se obraćaju međunarodnoj zajednici. Oni ne idu pred parlament  BiH već pred Ured Visokog predstavnika u BiH. Zbog toga je dolazak novog Visokog predstavnika značajan za BiH i njene građane“.

Građani se nadaju, ističe naša sagovornica, da će on „riješiti sve probleme koje su napravili političari koje su oni izabrali, kao i da će smijeniti političare iz ‘druga dva naroda’“. Dok se, kaže, političari nadaju da će „Šmit stati na novu stranu protiv političara iz druga dva naroda, ali da njih neće dirati“.

Težak zadatak jer pred novim Visokim predstavnikom jer su očekivanja velika, ocenjuje sagovornica Danasa. Njegov prethodnik je svoj mandat potrošio na izražavanju zabrinutosti, a okončao ga je, smatra Marić, unoseći dodatne sukobe u već zategnute međunacionalne odnose.

„Time je, umjesto da oslabi nacionalne stranke, dodao ulje na vatre SNSD-a i SDA jer će se oni sad takmičiti ko će se prikazati većim zaštitnikom svog naroda“. Ono što bi Šmit trebalo da uradi, kaže naša sagovornica, jeste „da stvori uvjete za neometano i profesionalno pravosuđe, na način da se riješi kadrova koje su političari postavili da štiti njih i njihove partnere u kriminalu“.

Na taj način bi se, dodaje, „BiH riješila korumpiranih političara koji podižu nacionalne tenzije kako bi prikrili svoj kriminal i pljačku“. Marić naglašava da druga bitna stvar koju bi Šmit trebalo da uradi „jeste da osigura izborni proces kako bi u parlamentima sjedili političari koje su izabrali birači, a ne stranački brojači glasova. Rješavanjem ova dva problema BiH bio dobila priliku za stvarnu demokratiju, a ne hibridnu, kakvu sad ima“.

Dolaskom novog Visokog predstavnika, Milorad Dodik ispituje granice do kojih može ići, navodi Marić. „Dodik se sa Inckom poigravao jer je shvatio da on nema ni volju ni podršku nadređenih da nešto konkretno poduzme. Međutim, on je svjestan da je situacija sa Šmitom drugačija jer on očito ima veću podršku svjetskih sila pa se od njega mogu očekivati i konkretniji potezi koji Dodiku sigurno neće ići u prilog“, zaključuje Marić.

Šmitovo imenovanje nije podržala Rusiju, a predstavnici RS mu se takođe od ranije protive jer tvrde da nije legalno izabran, s obzirom da nije dobio podršku u Savetu bezbednosti UN. Nemca je, podsećamo, imenovao Upravni odbor Veća za sprovođenje mira (PIC), a prema važećim pravilima nije ni morao da dobije podršku Saveta bezbednosti UN.

Komentari

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.