Kako korona virus utiče na mozak? 1Foto: EPA-EFE/FRIEDEMANN VOGEL

Među pacijentima koji se u njujorškim bolnicama leče od Covida-19 pojavio se novi obrazac – osim temperature, kašlja i kratkog daha, neki su toliko dezorijentisani da ne znaju gde se nalaze ili koja je godina, javlja AFP.

Ponekad je to povezano s niskim nivoom kiseonika u njihovoj krvi, međutim neki su konfuzni nezavisno od toga, prenosi Hina.

Dženifer Frontera, neurološkinja u bolnici Langun Bruklin, sve je zabrinutija zbog uticaja korona virusa na mozak i nervni sistem.

Do sada je većina ljudi upoznata s time da su respiratorni problemi ‘zaštitni znak’ Covida-19, ali se naučnim studijama otkriva i sve više drugih problema.

Studija objavljena prošle sedmice u časopisu JAMA govori o tome da je 36,4 odsto od 214 analiziranih kineskih pacijenata imalo neurološke simptome, od gubitka mirisa do napada i moždanih udara, prenosi Al Jazeera Balkans.

Pregled pacijenata

Stručnjaci su pregledom 58 pacijenata u Strazburu uvideli da je skoro polovina njih konfuzna, a skener mozga ukazivao je na upalu, objavljeno je u časopisu New England Journal of Medicine.

„Svi smo slušali o tome kako je Covid zapravo problem s disanjem, ali pogađa i ono o čemu mi najviše brinemo – mozak“, kazao je Endrju Džozefson, šef odeljenja za neurologiju na kalifornijskom univerzitetu.

On je istakao i da dosadašnja mantra „ne dolazite kod lekara osim ako ne možete da dišete“ više nije u opticaju i apelovao na pacijente da potraže pomoć lekara ukoliko postanu zbunjeni.

Majkl Toledano, neurolog iz klinike Mayo, objasnio je da virusi utiču na mozak na dva načina.

Jedan je izazivanje abnormalnog imunosnog odgovora, poznate citokinske oluje koja uzrokuje upalu mozga – autoimuni encefalitis.

Drugi je direktna infekcija mozga, zvana virusni encefalitis.

Zašto se to događa?

Zaštitna opna

Mozak štiti opna koja blokira strane stvari, ali ona može biti „probijena“. S obzirom na to da je gubitak mirisa jedan od uobičajenih simptoma korona virusa, neki stručnjaci pretpostavljaju da je nosna šupljina put do mozga.

Pretpostavka nije dokazana, a teoriju je donekle potkopala činjenica da mnogi pacijenti s anosmijom nemaju teže neurološke probleme.

Na osnovu postojećih dokaza, lekari zato veruju da su neurološki uticaji rezultat citokinske oluje, a ne prodora u mozak.

Potrebna istraživanja

Sve ovo potvrđuje da je potrebno više istraživanja. Međutim, ono što je sigurno je da su neurolozi potrebni mnogima koji prežive Covid nakon što su bili na respiratoru.

„Zovu nas za mnoge pacijente u konfuznom stanju“, kaže Rohan Arora, neurolog u bolnici Long Island Jewish Forest Hills.

Zasad još nije poznato da li je ta neurološka šteta dugoročnija jer boravak na odeljenjima intenzivne nege sam po sebi može biti dezorijentišuće iskustvo što je posledica mnogih faktora, uključujući i jake lekove.

No, čini se da njihov oporavak traje duže nego kod pacijenata koji su pretrpeli srčani ili moždani udar.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari