Mišel traži od članica EU brže uvođenje sankcija Belorusiji, protivi se Kipar 1Foto: EPA-EFE/ JULIEN WARNAND

Predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel apelovao je danas na 27 članica EU da ubrzaju proces uvođenja sankcija Belorusiji, čemu se za sada protivi Kipar.

„Politički progon u Belorusiji, uključujući hapšenja po političkoj osnovi i prisilni egzil, mora da prestane. Pozivam na ubrzanje procesa uvođenja sankcija“, napisao ja Mišel na Tviteru.

Mišel je naveo da beloruske vlasti „moraju da oslobode političke zatvorenike“ i da dozvole građanima „da upražnjavaju pravo na slobodu govora i okupljanja“.

Ministri spoljnih poslova država članica EU dali su zeleno svetlo za uvođenje sankcija odgovornima u Belorusiji za represiju nad opozicionim aktivistima i demonstrantima protiv autoritarnog predsednika Aleksandra Lukašenka.

Savet Evropske unije sastavio je listu osoba kojima treba zabraniti ulazak u EU i zamrznuti imovinu. Prema diplomatskim izvorima, na listi je trenutno oko 40 imena, prenosi Frans pres.

Međutim, isti izvori navode da je Kipar na današnjem sastanku saopštio da još ne može da podrži sankcije protiv beloruskih zvaničnika. Odluka o uvođenju sankcija mora biti doneta jednoglasno.

Nikozija traži da prvo budu usvojene slične mere protiv Turske, zbog njene potrage za nalazištima gasa i nafte u istočnom Mediteranu, navodi AFP. Turska se oko tog pitanja oštro spori sa Grčkom i Kiprom.

Šef evropske diplomatije Žozep Borel izjavio je u ponedeljak da EU očekuje od beloruskih vlasti da obezbede momentalno puštanje na slobodu svih uhapšenih po političkoj osnovi pre i posle predsedničkih izbora 9. avgusta.

Vlasti Belorusije hapšenjima pokušavaju da uguše gotovo jednomesečne masovne proteste zbog reizbora autoritarnog predsednika Aleksandra Lukašenka na avgustovskim izborima.

Protesti u Belorusiji, bez presedana po broju učesnika i dugotrajnosti, počeli su posle izbora 9. avgusta na kojima je, prema zvaničnim rezultatima, Lukašenko ostvario pravo na šesti mandat, osvojivši više od 80 odsto glasova.

Prvih dana protesta policija se nasilno obračunavala s demonstrantima, uhapsila više od 7.000 ljudi i pretukla stotine. Hapšenja su nastavljena do danas, ali nisu više tako česta.

Posle brutalne represije prvih dana protesta, vlasti su se okrenule pretnjama i selektivnim hapšenjima opozicionih aktivista i demonstranata, navodi Asošiejted pres.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari