Ne skupljati podatke o veri, naciji i jeziku 1Foto: EPA-EFE/ BORIS PEJOVIC

Prilikom popisa stanovništva u Crnoj Gori, koji je planiran za proleće naredne godine i za sada ne postoje nagoveštaji odlaganja sem ukoliko to epidemiološka situacija ne bude uslovila, trebalo bi odbaciti praksu prikupljanja podataka o etničkoj i religijskoj pripadnosti kao i jeziku kojim građani, koji su po metodologiji subjekti popisa, govore – smatraju u Centru za demokratsku tranziciju iz Podgorice.

Kako navode u svojoj inicijativi, cilj je kvalitetniji demokratski dijalog relevantnih društvenih aktera o budućem popisu stanovništva, a pre početka zvanične javne rasprave o novom tekstu zakona.

Iako, kako navode, prethodna praksa nije bila nelegitimna, ipak je bila „anahrona“, a njen nastavak „značio bi i nastavak politike razaranja društvenog bića Crne Gore na verske i nacionalne okvire i dodatno udaljavanje od principa građanske države“.

Stoga, CDT nudi „alternativni način razmišljanja za drugačije razumevanje suštine ove važne društvene akcije“.

Kako navode „ova inicijativa je u potpunosti u skladu sa budućim EU obavezama Crne Gore koje podrazumevaju da se popisi sprovode registraciono, bez izjašnjavanja građana, jer je dosadašnji konvencionalni način prikupljanja i obrade podataka prevaziđen, zastareo i manje pouzdan“.

Prema analizi CDT-a sprovedenoj u prethodnih nekoliko godina razmatrani su pozitivni i negativni efekti koje je dosadašnji pristup popisu prouzrokovao.

S tim u vezi, navode da imaju tri ključne grupe razloga.

Najpre, osnaživanje poštovanja Ustava Crne Gore, njegovih principa i vrednosti.

Zatim, kako navode, bolje informisani građani nemaju dilemu da je popis statistička akcija koja treba da olakša, podupre i usmeri državne politike.

Međutim, u Crnoj Gori, kako kažu, vlada uvreženo mišljenje da se „popis odvija radi izjašnjavanja građana o veri, naciji i jeziku“.

Zbog toga je, ističu dalje, inicijativa usmerena i na osnaživanje principa građanske države koju proklamuje Ustav Crne Gore.

Shvatanje popisa kao takmičenja između Crnogoraca i Srba, Bošnjaka i Muslimana, kao nadmetanja građanskog i nacionalnog i slično, imaće dugoročne negativne posledice za društvo, upozoravaju u CDT-u.

„To se već moglo videti u prethodnom desetogodišnjem periodu kada je država Crna Gora, politički kalkulišući, jasno skrenula sa kursa građanske države i ugrozila sopstvene ustavne principe“.

Kako ukazuju, „dosadašnje elite na vlasti nisu imale interesa da nakon 2006. naprave zaokret u ovoj politici, a time i zaokret u stvarnom, a ne formalnom, stvaranju građanskog društva“.

Za utvrđivanje podataka o procentu etničkih manjina bili bi korišćeni podaci sa prethodnih popisa, a u slučaju većih demografskih promena oni mogu biti provereni kroz sprovođenje prikladnih zvaničnih istraživanja.

Širok je prostor za afirmaciju i očuvanje posebnosti naroda, ali popis nije put za njihovo ostvarivanje.

Kada je reč o jeziku, kako navode, Ustav je dao preciznu odrednicu službenog i jezika u službenoj upotrebi.

Takođe, Ustav garantuje pravo na slobodu veroispovesti i njime se, ističu, ni na jedan način ne postavlja kao relevantna informacija o broju ili procentu vernika pojedine verske zajednice, ateista ili agnostika.

Postoje mnogo bitnija pitanja za građane – pravedna država, visina zarada, uslovi stanovanja, kvalitet usluga države, pravednija raspodela dobara, rodna ravnopravnost – ukratko, kvalitet života svih.

Iskustva drugih država

Podatke o nacionalnoj pripadnosti ne prikupljaju: Nemačka, Francuska, Italija, Danska, Švedska, Norveška, Finska, Belgija, Holandija, Švajcarska, Luksemburg, Španija, Portugal, Grčka, Austrija, Slovenija, Island. Podatke o verskoj pripadnosti ne prikupljaju: Francuska, Italija, Danska, Švedska, Norveška, Finska, Belgija, Holandija, Luksemburg, Austrija, Poljska, Španija, Slovenija, Island, Sjedinjene Američke Države, Kanada, Rusija. Podatke o jeziku ne prikupljaju: Nemačka, Francuska, Italija, Danska, Švedska, Norveška, Finska, Belgija, Holandija, Španija, Portugal, Grčka, Austrija, Slovenija, Island, SAD.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari