Nemačka kao primer 1Foto: Beta/AP/ Julien Chatellier

Pošto kriza u vezi s pandemijom virusa korona testira otpornost demokratije širom sveta, Nemačka je prošla put od proklinjanja svog sporog decentralizovanog političkog sistema do postavljanja pitanja da li je zahvaljujući logici federalizma „kornjača naspram zeca“ u boljoj poziciji da se bori protiv pandemije u odnosu na većinu drugih zemalja.

Kako podseća Gardijan, prema nemačkom federalnom uređenju, čiji koreni sežu do Svetog rimskog carstva, a koje je kasnije učvršćeno nakon nacističke ere da bi se oslabila centralizovana vlast, ključne oblasti, kao što su zdravlja, obrazovanja i kulture, su u nadležnosti 16 država.

Na početku epidemije kovida 19, zbog takvog sistema stroge decentralizacije vlasti, žena koja zvanično vodi zemlju izgleda neobično slabo – čak i kada je kancelarka Angela Merkel uvela prvi paket mera socijalnog distanciranja, mogla je samo da da preporuke za koje federalne države imaju slobodu da ili realizuju ili ignorišu.

Pošto su mere socijalnog distanciranja stupile na snagu, usledili su izlivi frustracije u vezi s tim koliko će se mere izolacije razlikovati od države do države – tako, na primer, u Berlinu možete kupiti knjigu u knjižari, ali ne možete da pravite piknik u parku. U Baden-Virtembergu je obrnuto.

Federalizam je koristan za stvaranje dinamičnog poslovnog okruženja između različitih regiona, ali može da oteža jedinstveno delovanje cele zemlje.

Države na nekadašnjem socijalističkom istoku koje su manje pogođene virusom oklevale su da zatvore škole, što je izazvalo bes država na jugu koje su strahovale da će njihovi učenici i studenti onda biti izloženi opasnosti.

Međutim, desetak dana pošto je uveden defakto karantin, Nemačka je počela da uviđa pozitivne aspekte sistema u kojem se vlast ne centralizuje, već se pre raspoređuje. Nemačka je odjednom postala primer drugima zbog testiranja velikog broja ljudi na virus, što mnogi smatraju jedinom strategijom kojom se može izaći na put bez mera karantina.

Usluge zdravstvene nege ne obezbeđuje samo jedna centralizovana institucija već oko 400 državnih zdravstvenih ustanova, koje predvode opštinske ili okružne administracije. To omogućava da razne laboratorije, od kojih su neke povezane sa univerzitetima ili bolnicama, dok su neke privatne kompanije osrednjih veličina, pretežno uživaju autonomiju u odnosu na centralnu vlast.

„Ne moram da čekam na poziv ministra zdravlja da bih nastavio s testiranjem“, rekao je Matijas Ort sa Instituta laboratorijske medicine bolnice Marienhospital u Štutgartu.

Pojedine privatne laboratorije su počele da nude testove na virus pre nego što su nosioci obaveznog zdravstvenog osiguranja ponudili da plate testove, što je Nemačkoj dalo prednost. Sada svake nedelje oko 250 laboratorija uradi između 300.000 i 500.000 testova na kovid-19.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari