EPA/OLIVIER MATTHYSPoslednjih meseci lideri evropskih krajnje desničarskih nacionalističkih partija nastojali su da se distanciraju od sve nepopularnijih politika američkog predsednika Donalda Trampa.
Međutim, ove nedelje u Vašingtonu jedan evropski nacionalista koji pretenduje na višu političku ulogu požurio je pravo u zagrljaj pokreta MAGA: Erik Zemur, lider francuske krajnje desničarske stranke Rekonkista, piše Politico.
Zemur, pisac i dugogodišnji aktivista protiv imigracije, koji je skrenuo pažnju francuske javnosti svojom kandidaturom za predsednika 2022. godine uprkos malim izgledima za uspeh, formalno je boravio u Vašingtonu kako bi promovisao novo izdanje na engleskom jeziku svoje knjige iz 2014. godine, The Suicide of France („Samoubistvo Francuske“), oštar prikaz problema masovne migracije i propadanja tradicionalne francuske kulture.
Međutim, Zemur, koji navodno već postavlja temelje za novu predsedničku kandidaturu 2027. iskoristio je putovanje kako bi posetio neka od najuticajnijih središta trampističke desnice.
U ponedeljak popodne bio je glavni govornik na događaju koji je organizovala konzervativna Heritidž Fondacija, konzervativni institut koji je tokom predsedničkih izbora u SAD 2024. godine dospeo u centar pažnje zbog vođenja kontroverzne inicijative Project 2025.
Kasnije iste večeri govorio je na privatnom događaju organizacije American Moment, koja zapošljava kadrove bliske MAGA pokretu u administraciji predsednika Trampa i u Kongresu.
U razgovoru za Politico pre drugog nastupa u ponedeljak, Zemur je svoje putovanje u Vašington predstavio kao svojevrsni poziv na okupljanje transatlantske desnice.
„Naša glavna poruka je da samoubistvo ne vrši samo Francuska“, rekao je Zemur. „Pozivam sve zapadne narode da ne krenu zavodljivim putem kojim je krenula Francuska, već da se probude i vide šta se dešava“.
Zemur, koji se na oba javna nastupa pojavio sa upadljivo jarkocrvenom kravatom, iskoristio je svoje govore u Vašingtonu i da se poveže sa nedavnim Trampovim uspesima, naročito sa sveobuhvatnim obračunom američkog predsednika sa ilegalnom imigracijom.
„Kada govori o antiimigracionoj politici, vidim iste ideje o kojima sam govorio još pre nego što se Tramp pojavio na političkoj sceni“, rekao je Zemur tokom događaja organizacije American Moment. „To nije nešto što pripada isključivo MAGA pokretu i Trampovoj administraciji“.
Zemurovo putovanje u Vašington dogodilo se u posebno teškom trenutku za globalnu desnicu. Još prošle godine konzervativci naklonjeni MAGA pokretu s obe strane Atlantika govorili su uzvišenim tonom o stvaranju globalnog saveza – svojevrsne „nacionalističke internacionale“ posvećene borbi protiv masovne migracije i, kako tvrde, nekontrolisanih sila globalizma.
Međutim, tokom protekle godine te međunarodne ambicije sudarile su se sa realnošću nacionalističke politike. Političari povezani sa MAGA pokretom, od Kanade do Mađarske, nisu uspeli da podršku američkog predsednika pretvore u izborne pobede, a u nekim slučajevima birači su ih čak kaznili zbog previše bliskih veza sa njim.
Kao odgovor na to, mnoge od najistaknutijih evropskih nacionalističkih ličnosti — uključujući i glavne krajnje desničarske rivale Zemura iz stranke Nationalno okupljanje — sada se trude da američkog predsednika drže na određenoj distanci.
U međuvremenu, Zemur je izabrao suprotan pristup, naglašavajući svoje veze sa Trampom i MAGA pokretom. Prošle godine isticao je činjenicu da je upravo on, a ne njegovi rivali iz Nacionalnog okupljanja, dobio poziv za Trampovu inauguraciju, kojoj je prisustvovao zajedno sa svojom partnerkom i najbližom političkom saveznicom, Sara Knafo, poslanicom u EP.
Ove nedelje u Vašingtonu Zemur je umanjivao moguće političke rizike povezivanja sa Trampom, predstavljajući Nacionalno okupljanje kao stranku koja je skrenula sa pravog puta desnice prihvatanjem etatističkih ekonomskih politika.
„Nacionalno okupljanje je stranka koju vode populisti i levičarski socijalisti, pa je normalno da se ne osećaju blisko američkoj desnici“, rekao je. „Zapadni narodi učestvuju u pobuni identiteta. Tramp to oličava u Sjedinjenim Državama, a ja to predstavljam u Francuskoj“.
Ta poruka naišla je na dobar prijem u vašingtonskim MAGA krugovima, gde entuzijazam za Trampa ostaje uglavnom nepromenjen. Na događaju koji je organizovala organizacija American Moment, kojem je Politico imao ekskluzivan pristup, oko stotinu konzervativnih političkih aktivista i mladih republikanskih saradnika pažljivo je slušalo Zemurov govor dok su ispijali koktele inspirisane Francuskom.
Mnogi prisutni, uglavnom mlađi muškarci, odobravali su klimajući glavom dok je Zemur, okružen sa dve američke zastave na bini, pominjao uspomenu na komandanta iz Američkog rata za nezavisnost, Markiz de Lafajeta, kao uzor francusko-američke saradnje.
„Zemur je neko koga veliki broj mladih ljudi u Americi sa posebnim interesovanjem prati već godinama“, rekao je Nik Solheim, izvršni direktor organizacije American Moment i organizator događaja. „On govori na način na koji se mnogi američki političari, a posebno američki konzervativci, izgleda plaše da govore, pa sam smatrao da bi mogao da im posluži kao dobar primer“.
Naravno, Zemurova beskompromisna retorika izazvala je kritike u Francuskoj. Godine 2022. osuđen je na osnovu zakona protiv govora mržnje zbog toga što je maloletne migrante bez pratnje nazvao „lopovima“, „ubicama“ i „silovateljima“.
Zemur, koji je jevrejskog porekla, ranije je takođe bio predmet kritika zbog pokušaja da rehabilituje sećanje na Vichy France. On je tvrdio da taj režim zaslužuje više priznanja nego što dobija zbog navodne zaštite francuskih Jevreja od nacista tokom Drugog svetskog rata.
Ta sklonost istorijskom revizionizmu, zajedno sa njegovim oštrim kritikama vodeće francuske nacionalističke stranke, dovela je do poređenja između Zemura i Takera Karlsona, američkog medijskog konzervativca koji je postao populistički provokator i koji se nedavno razišao sa mnogim svojim potencijalnim saveznicima na nacionalističkoj desnici.
Kao i u slučaju Zemura, poslednjih meseci pojačale su se spekulacije da bi Karlson mogao da se kandiduje za predsednika, podstaknute njegovim sve glasnijim kritikama Trampove politike prema Iranu i kontinuirane podrške Republikanske stranke Izraelu.
Zemur je rekao da Karlsona ne poznaje lično i da ga je „pratio samo izdaleka“. Dodao je da je primetio Karlsonove kritike Trampovih spoljnopolitičkih odluka vezanih za Iran, ali je odbacio ideju da na francuskoj desnici postoji značajna publika za kritiku Izraela kakvu iznosi Karlson.
„Mislim da je Izrael deo Zapada i, pošto je unutar naše civilizacije, on je deo nas“, rekao je. „Tako treba da posmatramo ovo pitanje“.
Za razliku od Karlsona, koji je negirao glasine da razmatra predsedničku kandidaturu u Sjedinjenim Državama 2028. godine, Zemur nije pokušao da zaustavi spekulacije o novoj kandidaturi 2027. godine.
„Još ne“, odgovorio je za Politico kada su ga pitali da li je doneo odluku o kandidaturi.
Njegove šanse, ukoliko bi se kandidovao, bile bi male. Uprkos velikoj medijskoj pažnji, Zemur je u prvom krugu francuskih predsedničkih izbora 2022. godine osvojio svega 7 odsto glasova, dok su njegovi glavni rivali iz Nacionalnog okupljanja, Marin Le Pen i Žordan Bardela, od tada dodatno učvrstili podršku među nacionalističkim biračima.
Istovremeno, Zemurova stranka Rekonkvete poslednjih godina beleži pad uticaja. Nije osvojila nijedno mesto u francuskoj Narodnoj skupštini, a na izborima za Evropski parlament 2024. godine dobila je samo pet poslaničkih mesta. (Četvoro članova stranke kasnije je isključeno zbog podrške strateškom savezu sa Nacionalnim okupljanjem, pa je stranka u Briselu ostala sa samo jednim predstavnikom — Sarom Knafo.)
Ipak, Zemur tvrdi da bi predsednička kandidatura imala ozbiljnu političku svrhu.
„Još 2022. godine pokušavao sam da upozorim na ono što sam nazivao velikom zamenom stanovništva“, rekao je. „Sada bih više razmišljao o praktičnim rešenjima“ koja bi omogućila sprovođenje onoga što on naziva „politikom remigracije“.
„Ako uđemo u trku, to činimo samo da bismo pobedili“, rekao je Zemur. „U suprotnom, ne ulazimo“.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


