Opšti strah od ukrajinske nezavisnosti zbližio patrijarha i predsednika: Da li Kiril i Putin usaglašavaju odluke? 1Foto: EPA-EFE/ALEXEI NIKOLSKY

Rusija nastavlja da koristi religiju u informativnim operacijama da diskredituje Ukrajinu, piše Američki institut za proučavanje rata (ISW), jedan od glavnih centara ekspertize o oružanim sukobima.

Međutim, i ruska i ukrajinska strana zabrinute su zbog teme pravoslavlja.

Što duže traje rat, piše ruski portal themoscowtimes.com, čini se da verski faktor postaje značajniji, a politička težina verskih lidera se povećava.

Ruski patrijarh Kiril ima sopstvenu traumu povezanu sa Ukrajinom, baš kao i Vladimir Putin. Isti okidač kao što je Majdan (masovne demonstracije u Ukrajini koje su počele novembra 2013.koji su rezultirali smenom proruskog predsednika Viktora Janukoviča) bio za predsednika Ruske Federacije, za patrijarha Ruske Federacije bilo je stvaranje Pravoslavne crkve Ukrajine 2018. i to što je Vaseljenski patrijarh priznao njenu autokefalnost.

Opšti strah od ukrajinske nezavisnosti zbližio je patrijarha i predsednika, ukazuje ovaj portal.

Za obojicu, dodaje se, Kijevsko-pečerska lavra, najstariji pravoslavni manastir u istočnoj Evropi, simbolizuje sam „kijevski krsni font“, iz koga patrijarh neprestano izvodi „ujedinjeni pravoslavni narod Svetog Rusa“, a predsednik – kontinuiranu rusku državnost.

Specijalna pravoslavna operacija

Jedna od odlika ovog rata je da su obe zemlje većinski pravoslavne (Vladimir Putin je, međutim, već jednom uspeo da napadne drugu državu većinski pravoslavnu – Gruziju, tako da teško da je ovo zajednička vera bila je okolnost koja je uzeta u obzir prilikom donošenja odluke o napadu), i najveća crkvena jurisdikcija (u svakom pogledu – broj vernika, sveštenstvo, monasi, obrazovne institucije, parohijske zajednice) ostala je deo Ruske pravoslavne crkve i preko nje je bila deo zajednice Lokalnih pravoslavnih crkava sveta.

To je bio dodatni adut ruske propagande – kako kao dodatni dokaz „nedostatka nezavisnosti“ Ukrajine, tako i kao izgovor za „zaštitu sopstvenih“, pravoslavnih hrišćana da opravdaju invaziju.

Čak je i u obraćanju Rusima od 21. februara 2022. kada je Vladimir Putin izvestio o priznanju „DPR“ i „LPR“, među razlozima budućeg rata, izneo zaštitu interesa Ruske pravoslavne crkve: „U Kijevu nastavljaju da pripremaju masakr nad Ukrajinskom pravoslavnom crkvom Moskovske patrijaršije…“

Patrijarh Kiril je odmah prihvatio mig i 6. marta rat nazvao „metafizičkim“.

Od tada, patrijarhova retka pojavljivanja u javnosti su ispunjena bez stvarnog vojnog programa: on će predstaviti ikonu šefu Rosgvardije Viktoru Zolotov, zatim će objaviti da smrt na bojnom polju spira sve grehe, potom objasniti papi gde je napad na Rusiju pripremljen.

U međuvremenu, Ukrajinska pravoslavna crkva pokušala je da se oslobodi Moskve što je više moguće – prestali su da obeležavaju sećanje na patrijarha Kirila tokom liturgije, poslali proruske vladike na odmor, a mitropolit Onufrije odmah je javno osudio rat, Savet Ukrajinske pravoslavne crkve moskovski patrijarhat (UOC) je doneo odluku o potpunoj nezavisnosti, mada kako će se tačno ta odluka sprovesti još uvek nije jasno.

Usledile su racije u manastirima i eparhijskim kancelarkama, uvođenje sankcija protiv nekoliko episkopa UOC-a, pojavljivanje predloga zakona „O nemogućnosti aktivnosti u Ukrajini verskih organizacija povezanih sa centrima uticaja u Ruskoj Federaciji“.

Jasno je da ukrajinske vlasti smatraju da je crkveni kanal za širenje proruskih osećanja ozbiljna pretnja nacionalnoj bezbednosti, ali istovremeno nisu spremne da proglase ceo UOC zabranjenim, teško je zakonski (svaka parohija će morati da bude zatvorena odvojeno) i predstavljaće direktno kršenje prava vernika, sopstvenih građana, čak i vojske Oružanih snaga Ukrajine.

Obe zaraćene zemlje slave Božić istog dana – prema takozvanom „starom stilu“, julijanskom kalendaru, 7. januara. Dok većina drugih pravoslavnih crkava (11 od 15) slavi 25. decembra po gregorijanskom kalendaru.

Vojno bogosluženje

Pre Božića, predsednik Putin je prvi put otvoreno pokazao verske motive ne na nivou retorike, već na nivou konkretnih odluka: 5. januara, ujutru, poziv patrijarha Kirila na božićno primirje u periodu od 36 sati 6. i 7. januara objavljen je na sajtu Moskovske patrijaršije, a istog dana Vladimir Putin je naložio ministru odbrane Šojguu da uvede primirje, baš onako kako je patrijarh tražio.

Naravno, odluku je doneo predsednik, a patrijarh ju je pobožno ozvaničio.

Pitanje je zašto? Nema potvrde da je došlo do prekida vatre, pa je odgovor da će Putin i njegova propaganda zaista nastaviti da „koriste religiju“, kako piše ISW.

Adresa ove poruke su verovatno zapadna javnost i političari, koji treba da se ubede u „humanost“ ruskog rukovodstva i nemogućnost ukrajinske strane da pregovara.

U Ukrajini je glavna manifestacija bila prva božićnja služba autokefalne pravoslavne crkve Ukrajine, mitropolita Epifanija u Kijevsko-pečarskoj larvi.

Simbolično, ovo je veoma značajan događaj. Zato je predsednik Zelenski, koji je i sam ostao religiozno neutralan i ne prisustvujući božanskoj službi, rekao, čestitajući Ukrajincima Božić: „Bilo mi je drago da danas vidim koliko je ljudi, koliko je naših vojnika došlo na službu u crkvi Kijevsko-pečerska lavra – na tom svetom mestu koje je jedno od porekla ukrajinske kulturne tradicije.

Veoma je važno da je iskrena molitva za Ukrajinu bila i da će se i danas čuti u Lavri, kao i da niko drugi neće od Ukrajinca napraviti stranca u Lavri“.

Patrijarh je odgovorio rekavši da je reč o  „progonu crkve“.

Ovo je omiljena retorička figura Ruske pravoslavne crkve o XX veku: progon, razneti crkve, ubijeni sveštenici, represija nad vernicima, iseckane ikone. Patili smo, tako da svi moramo. Ovog puta, u propovedi 8. januara, patrijarh je rekao da u Ukrajini „postoji potpuno ista demonizacija kao u Rusiji posle revolucije“.

Moć u Hramu

Patrijarh direktno identifikuje ukrajinsku vladu sa „bezbožnim vlastima“ i naziva pristalice Ruske pravoslavne crkve u Ukrajini mučenicima i ispovednicima. Istorijski utemeljena tema zaštite mučenika i svetilišta od skrnavljenja izgleda kao ozbiljan doprinos konceptu „desatanizacije“, „svetog rata“ i „džihada“, koji mediji i zvaničnici Kremlja promovišu od leta.

Među zapletima igara koje igraju sada postoji pobeda ne samo nad „nacistima“, već i nad nekom apstraktnom „bezbožnom vlašću“: patrijarh je oprezan, ne kaže „čekisti“, „boljševici“ ili čak „sovjetska vlast“  da ne bi uvredio sadašnje silovike.

U međuvremenu, Vladimir Putin je sam proslavio Božić. U apsolutno praznoj katedrali sa božićnom jelkom.

Video snimci prošlih božićnih liturgija pokazuju kako je svake godine sve manje ljudi pored predsednika, rastojanje između njega i pažljivo odabranih parohijana se povećava, dok konačno ne dođe do potpune usamljenosti.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari