Ostavka direktora Danske banke zbog pranja novca 1

Izvršni direktor Danske banke Tomas Borgen podneo je ostavku zbog istrage o uplatama od oko 200 milijardi evra kroz estonski ogranak ove banke, za koje se smatra da su sumnjive.

„Očigledno je da Danska banka nije uspela da se ispuni svoju odgovornost u slučaju mogućeg pranja novca u Estoniji. Duboko žalim zbog toga“, naveo je Borgen u izjavi.

Nadležna finansijska tela će pregledati izveštaj Danske banke, u kojem se navodi da je istraga dovela do zaključka da Borgen, predsednik Ole Andersen i bord direktora „nisu prekršili svoje zakonske obaveze prema Danskoj banci“. „Preduzeli smo brojne mere u vezi sa nekima od naših sadašnjih i bivših zaposlenih, u vidu, između ostalog, upozorenja, otpuštanja, ukidanja bonusa i prijave vlastima“, navodi se u izveštaju Danske banke, koja je imala oko 15.000 klijenata i 9,5 miliona uplata od 2007. do 2015, i tvrdi da je provereno oko 6.200 klijenata.

„Povrh svega, očekuje se da će znatan deo uplata biti sumnjiv“, zaključuje se u izveštaju.

Iz Brisela su stigli pozivi za formiranje novog tela Evropske unije, čiji će zadatak biti da se obračuna sa finansijskim kriminalom usled niza velikih skandala u vezi sa pranjem novca. Holandska banka ING je ovog meseca priznala da su kriminalci mogli da peru novac kroz njene račune i pristala da plati 775 miliona evra u nagodbi u ovom slučaju.

Vrednost Danske banke na tržištu deonica je opala za trećinu tokom prethodnih šest meseci, zbog zabrinutosti koja je vladala povodom moguće istrage američkih vlasti i penala koji bi iz toga mogli da slede. Američke vlasti su ranije ove godine optužile Letonsku banku ABLV da je prikrivala pranje novca, zbog čega joj je po hitnom postupku uskraćeno svako finansiranje Sjedinjenih Država u dolarima, što je dovelo do propasti banke.

Danska banka je u izveštaju navela da nije u mogućnosti da pruži tačan podatak o količini sumnjivih transakcija kroz estonski ogranak, ali tvrdi da je među klijentima bilo državljana Rusije, Azerbejdžana, Ukrajine i drugih bivših sovjetskih država.

U izveštaju piše da banka nije preduzela odgovarajuće mere 2007. kada joj je estonsko nadležno telo uputilo kritike i kada je od danskih kolega dobila informacije koje su ukazivale na postojanje „kriminalne aktivnosti u njenom čistom obliku, uključujući pranje novca“ procenjeno na „milione rublja mesečno“. Osim toga, kada su slični problemi prijavljeni u estonskom ogranku početkom 2014, ti navodi nisu propisno istraženi i o njima nije obavešten bord.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari