Vojni puč protiv izabrane vlade obično pokrene bujicu analiza o budućem pravcu zemlje nakon kršenja demokratske vladavine.

 Ali i propali puč može da ima posledice. Loše isplaniran pokušaj elemenata turske vojske da zbace s vlasti predsednika Redžepa Tajipa Erdogana imaće dalekosežne posledice na spoljne odnose Turske i na njenu ulogu u regionu. Posebno se odnos Turske sa

Sjedinjenim Državama kreće ka znatnim turbulencijama.
Pokušaj puča nagoveštava novu i nelagodnu fazu u odnosima Turske i SAD jer su ga turske vlasti dovele u vezu s Fetulahom Gulenom, islamskim propovednikom koji je stacioniran u blizini Filadelfije od 1999, ali s ključnom grupom sledbenika u Turskoj.

Gulen je prethodno optužen da je stvorio paralelnu državnu strukturu mahom u okviru policije, pravosuđa i vojske. Turske vlasti u novije vreme Gulenov pokret svrstavaju u terorističke organizacije, što je etiketa kojoj je propali puč dao novo značenje. Ali, uprkos sve jačim dokazima koji se tiču Gulena i njegovih sledbenika, utisak u Ankari je da su SAD do sada odbijale da suzbiju aktivnosti njegove mreže, što uključuje niz škola i mnoge organizacije civilnog društva.

Ta mreža omogućava Gulenovom pokretu da se angažuje na sakupljanju znatnih finansijskih sredstava za koje vlasti tvrde da održavaju maliciozne operacije njegovih ogranaka u Turskoj. Kao rezultat toga, Gulenov stalni boravak u Pensilvaniji postao je ne samo sporno pitanje u bilateralnim odnosima, već i važan izvor sve jačeg antiameričkog sentimenta u Turskoj.

Propali puč će najverovatnije produbiti taj trend. U eri nakon puča SAD će biti pod znatnim pritiskom da ponovo razmotre svoj pasivni stav prema Gulenu. Turska strana je već nagovestila da će podneti zvaničan zahtev za Gulenovo izručenje.

Puč je zato potrebi da dva NATO saveznika reše ovaj važan spor dao novu komponentu hitnosti. Neuspeh da se pronađe zajednički jezik u ovim promenjenim okolnostima bi umanjio izglede za saradnju na mnogim nivoima. Efikasnost zajedničke borbe protiv Islamske države, koja se dosta uzda u vazdušne napade koji se izvode iz vazduhoplovne baze Inčirlik na jugu Turske, nesumnjivo bi bila ugrožena. Uopštenije rečeno, povreda ovog ključnog bilateralnog odnosa bi oslabila jedinstvo NATO kada je reč o njegovoj politici ka Rusiji, pri čemu Turska nastoji da deluje izvan agresivnog okvira koji je postavljen na nedavno održanom samitu Alijanse u Varšavi.

Posledice propalog puča će se najverovatnije odraziti i na odnose Turske sa Evropom. Turska i EU su u martu postigle sporazum o ambicioznom paketu mera čiji je cilj da se suzbije priliv izbeglica u Evropu. Ali, iako taj aranžman predstavlja očiti uspeh, i dalje je politički ugrožen. Za Tursku je najveća cena bilo obećanje EU da će ukinuti turskim državljanima vize za putovanja u Šengen zonu, što je inicijativa koja je trebalo da stupi na snagu u junu. Umesto toga, vizna liberalizacija je odložena do oktobra zato što je Turska odbila da ispuni nekoliko preostalih uslova.

U srži diplomatskog zapećka jeste zahtev EU da Turska izmeni svoj zakon o borbi protiv terorizma da bi se obezbedile garancije da on bolje odražava norme koje je uspostavio Evropski sud za ljudska prava. Cilj je da se ograniči implementacija zakona na izvorne slučajeve terorizma i da se spreči njegova upotreba kao sredstva za ograničavanje slobode izražavanja. Ali klima nakon puča će umanjiti spremnost Vlade da izmeni antiteroristički okvir Turske.

Kao rezultat toga, velika je verovatnoća da će do oktobra izbiti diplomatska kriza, pri čemu će Turska da tvrdi da EU nije ispunila svoja obećanja. Onda bi u opasnost mogao da bude doveden celokupni izbeglički paket, u okviru kojeg je Turska i dalje domaćin više od 2,8 miliona sirijskih izbeglica, što bi imalo za posledicu priliv azilanata.

Konačno, loše organizovani puč će imati posledice na kapacitet Turske da doprinosi regionalnoj bezbednosti. Turska vojska će sada biti podvrgnuta bolnom procesu čistki gulenističkih elemenata, a moral i jedinstvo će neizbežno biti ugroženi u vreme kada oružane snage igraju odlučujuću ulogu u naporima Turske da se bori protiv kurdskih separatista i terorizma IS-a i u jačanju pogranične kontrole Turske, što je pomoglo da se oteža priliv stranih džihadista na teritoriju u Siriji, koja je pod kontrolom IS-a. A zbog umanjenog poverenja nakon pokušaja puča međusobna saradnja između vojske, policije i obaveštajnih službi će biti naročito problematična.

Propali pučevi mogu da imaju veliki uticaj na spoljnu i bezbednosnu politiku zemlje baš kao i uspešni. Loše isplanirani puč u Turskoj već je povećao verovatnoću da će u odnosima zemlje sa SAD i Evropom doći do važnih prekretnica.

Autor je predsedavajući ekspertske grupe EDAM, čije je sedište u Istanbulu, i gostujući stručnjak na institutu Karnegi za Evropu
Copyright: Project Syndicate, 2016.
www.project-syndicate.org

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari