HRA podseća na 31. godišnjicu od samoubistva admirala Vladimira Barovića: Čovek koji nije hteo da granatira Hrvatsku 1Foto: HRA

Na današnji dan pre 31 godine, admiral Jugoslovenske narodne armije (JNA), Vladimir Barović, oduzeo je sebi život u znak protesta protiv naređenja vrhovne komande JNA da sa ostrva Vis granatira primorska naselja u Hrvatskoj 1991. godine, podseća Akcija za ljudska prava (HRA).

Napisao je da se odlučio na časnu smrt „jer se Crnogorci ne mogu boriti i uništavati narod koji im nije ništa skrivio“.

„Tragični postupak Barovića svedoči o tome šta je te 1991. godine čovjk u njegovoj situaciji jedino mogao učiniti da se suprotstavi bezumlju koje je sa pozicija vlasti odlučivalo o sudbinama miliona ljudi. Posle njegove smrti se ipak odustalo od sumanutog naređenja o granatiranju dalmatinskih gradova. Ubio se da bi spasio druge, i tako upozorio na čojstvo i čast“, ukazuju iz HRA.

Ipak, dodaju, samo par dana kasnije, počela je agresija JNA na Dubrovnik, u kojoj je učestvovalo više od 7.000 mobilisanih građana Socijalističke Republike Crne Gore.

„Crna Gora bi morala da njeguje sećanje na admirala Barovića bar iz tri razloga: da bi o značenju čojstva obrazovala nove generacije; da bi ih učila istoriji i obrazovala za mir, a ne rat, i da bi razvijala odnose saradnje i prijateljstva između naroda u Crnoj Gori i Hrvatskoj, koje je Barović svojim životom zaštitio. Do danas nema zvanične inicijative da se sećanje na Barovića u Crnoj Gori trajno sačuva nekim memorijalom. Imajući u vidu poštovanje koje on uživa u Hrvatskoj, smatramo da bi trebalo da se u znak sjećanja na njega uspostavi događaj koji bi trajno povezivao ljude ove dvije države“, ukazuju iz HRA.

Ova NVO pozdravlja važan događaj ove godine, u kojem su zvaničnici Crne Gore prisustvovali zajedno sa zvaničnicima Republike Hrvatske otkrivanju spomen-ploče admiralu Baroviću 12. septembra na Visu, u Hrvatskoj, gde je Barović službovao i okončao život.

„Prošle godine su dve države po prvi put zajednički obeležile i mesto ratnih zločina ispred nekadašnjeg vojnog logora u Morinju, u Crnoj Gori. To su prvi dobri znaci pomirenja i zajedničkog suočavanja sa prošlošću posle izraza žaljenja koje je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović 2000. godine, u prisustvu predsjednika Republike Hrvatske Stipe Mesića, uputio građanima Republike Hrvatske „za svu bol, sva stradanja i sve materijalne gubitke koje im je nanio bilo koji predstavnik Crne Gore u sastavu JNA u tim tragičnim događajima“. Predsednik Crne Gore Filip Vujanović je tek 2016. godine posthumno odlikovao za hrabrost admirala Barovića, na inicijativu NVO Građanska alijansa. Njegova porodica nije primila taj orden, već tadašnji komandant mornarice Vojske Crne Gore“, navode iz HRA.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari