Kovačević: “U Srebrenici nije bio genocid”, državni tužilac: “Kovačević nije imao nameru da povredi tuđa osećanja” 1Foto: istraga.ba

“Jasno i odgovorno tvrdim da se u Srebrenici nije dogodio genocid, da zločin koji se dogodio u Srebrenici ne može da se kvalifikuje kao genocid”.

Ova rečenica, koju je 6. septembra 2021. u programu FTV-a izgovorio Dodikov savetnik Radovan Kovačević, za Tužilaštvo Bosne i Hercegovine ne predstavlja negiranje genocida, piše istraga.ba.

Tužilaštvo je, navodi portal, u smislu odredbi iz člana 216., stav 3. Zakona o krivičnom postupku BiH, donelo Naredbu o neprovođenju istrage da je Radovan Kovačević, savetnik člana Predsedništva BiH Milorada Dodika i portparol SNSD-a, zbog krivičnog dela Negiranje genocida, iz člana 145 a stav 3 i 7 KZ BiH, jer “ne postoji osnov sumnje da je prijavljeno lice počinilo predmetno krivično delo, navedeno je u obavesti koju je Tužilaštvo BiH dostavilo Ibri Bešliji, službeniku Federalne uprave policije koji je u septembru prošle godine podneo krivičnu prijavu protiv Kovačevića zbog negiranja genocida u Srebrenici.

Obavest i Naredbu o neprovođenju istrage protiv Dodikovog savetnika potpisao je tužilac Kasim Halilčević.

“Radovan Kovačević u konkretnom slučaju nije imao nameru da uvredi pojedinca ili određenu skupinu ljudi, a da naročito nije imao nameru da povredi ničija osećanja  niti da bilo koga podstakne da učini nekome nešto nažao”, naveo je tužilac.

Odlukom bivšeg visokog predstavnika Valentina Incka iz 23. jula 2021. izmenjene su odredbe Krivičnog zakona BiH.

“U Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine u članku 145a, iza stavka (1), dodaju se novi stavci od (2) do (6), koji glase:

“(2) Ko javno podstrekne na nasilje ili mržnju usmerenu protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, veroispovest, poreklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, ako takvo ponašanje ne predstavlja kazneno delo iz stavka (1) ovog člana,

Biće kažnjen kaznom zatvora od tri meseca do tri godine.

(3) Ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovečnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom u skladu s Poveljom Međunarodnog vojnog suda pridruženom uz Londonski sporazum od 8. augusta 1945. ili Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju ili Međunarodnog kaznenog suda ili suda u Bosni i Hercegovini, a usmereno je protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, veroispovest, poreklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmerenu protiv takve skupine osoba ili člana takve skupine, kazniće se kaznom zatvora od šest meseci do pet godina.

(4) Ko krivično delo iz stavka od (1) do (3) ovog članka izvrši tako da javnosti učini dostupnim ili joj distribuira letke, slike ili druge materijale, kazniće se kaznom zatvora od najmanje jedne godine.

(5) Ako je krivično delo iz stavka od (1) do (3) ovog članka počinjeno na način kojim se može poremetiti javni red i mir ili je preteće, zlostavljajuće ili uvredljivo, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od najmanje tri godine.

(6) Ko dodeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsetnik ili bilo kakvu privilegiju ili slično osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovečnosti ili ratni zločin, ili imenuje javni objekt kao što su ulica, trg, park, most, institucija, ustanova, opština ili grad, naselje i naseljeno mesto, ili slično, ili registrira naziv po ili prema osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovečnosti ili ratni zločin, ili na bilo koji način veliča osobu osuđenu pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovečnosti ili ratni zločin, kazniće se kaznom zatvora od najmanje tri godine.”

Stav (2), koji postaje stav (7), menja se i glasi: “(7) Počinitelj krivičnog dela iz stava od (1) do (4) ovog člana, koji je dužnosnik ili odgovorna osoba ili zaposlenik u instituciji vlasti ili bilo kojem organu koji se finansira putem javnog budžeta, kazniće se kaznom zatvora od najmanje tri godine”, navedeno je u izmenema Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo Valentin Inzko.

Mesec i po kasnije u emisiji Plenum Federalne televizije gostovao je portparol SNSD-a i Dodikov savetnik Ratko Kovačević, podseća portal.

“Mi smatramo da je kvalifikacija da se u Srebrenici dogodio genocid neprihvatljiva. Mi smatramo da je kvalifikacija koja je politički motivisana i to je nešto što je za nas apsolutno neprihvatljivo. Evo, ja sam spreman i sada da kažem. Ja ću i sada da vam kažem. Ja smatram da je u pitanju jedna politička kvalifikacija.

Ponoviću vam. U potpunosti uvažavam i najiskrenije žalim za svim žrtvama zločina koji se dogodio u Srebrenici, ali jasno i odgovorno tvrdim da se u Srebrenici nije dogodio genocid, da zločin koji se dogodio u Srebrenici ne može da se kvalifikuje kao genocid, jer ni na koji način ne može da se poredi sa zločinima genocida kakav se dogodio nad srpskim narodom u NDH, kakav se dogodio u Jasenovcu, Jadovnu i na mnogim drugim mestima, ne može da se poredi sa zločinom genocida, odnosno holokaustom nad jevrejskim narodom, niti sa genocidom koji su Turci, koji je Turska sprovela nad Jermenima“, kazao je septembra prošle godine Radovan Kovačević.

Posle ovog gostovanja, protiv Kovačevića su podnete dve krivične prijave. Prva je bila anonimna, dok je drugu podneo i potpisao službenik FUP-a Ibro Bešlija. Predmet je zadužio tužilac Kasim Halilčević koji je naredio SIPA-i da, pored ostalih, u svojstvu svedoka saslušaju i Radovana Kovačevića.

“Posebno je istakao da prilikom gostovanja u emisiji Plenum, ni u jednom trenutku nije imao nameru da uvredi pojedinca ili određenu skupinu ljudi, a da naročito nije imao nameru da povredi ničija osećanja niti da bilo koga podstakne da učini nekome nešto nažao, te da mu je žao ukoliko je bilo ko na neodgovarajući način shvatio njegove javne istupe“, preneo je Kovačevićeve reči tužilac Halilčević.

Tužilaštvo BIH poklonilo je veru Kovačevićevom iskazu, pa zato konstatuju da “nije imao nameru da povredi ničija osećanja”, zbog čega je donesena naredna o neprovođenju istrage.

Iako je od nametanja Inckovog zakona zabeleženo najmanje šest slučajeva negiranja genocida, Tužilaštvo BiH nije podiglo nijednu optužnicu. U tom periodu na čelu Tužilaštva BiH je (bio) Milanko Kajganić.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari