Makedonci protiv "bugarizacije" i "asimilacije" 1Foto: EPA-EFE/GEORGI LICOVSKI

“No pasaran” francuskom predlogu i bugarskim zahtevima da se promeni makedonski identitet, jezik i istorija da bi se pridružili Evropskoj uniji, glavna je poruka sa protesta koji su tokom vikenda održani u Skoplju.

Protesti su, prenose lokalni mediji, usledili nakon što su francuski predsednik Emanuel Makron i severnomakedonski premijer Dimitar Kovačevski u petak nagovestili da će Skoplje pristati da promeni svoj ustav kao odraz bugarskih istorijskih zabrinutosti pre nego što otpočne pregovore sa EU.

Nacionalistička opoziciona partija VMRO-DPMNE sazvala je skupove, rekavši da su ovakvi ustupci “sramota”. Ne žele, kažu, “bugarizaciju” Severne Makedonije i “asimilaciju” Makedonaca po francuskom predlogu sa kojim se složila Bugarska ne bi li se pokrenuli pregovora o pristupanju EU, prenosi novinska agencija dtt-net, specijalizovana za Zapadni Balkan.

Vladajuća makedonska koalicija koju predvode socijaldemokrate, SDSM, demantuje tvrdnje konzervativaca VMRO-DPMNE i kaže da su makedonski identitet, jezik i istorija priznati i zaštićeni u dokumentima.

Ocene su da Severna Makedonija verovatno ulazi u još jednu unutrašnju krizu nakon što je morala da promeni ime kako bi zadovoljila zahteve Grčke i pridružila se NATO-u i tako “otključala” blokadu Atine na putu Makedonije ka EU.

Šesnaest godina nakon što je Severna Makedonija primljena kao kandidat za članstvo u EU, Bugarska je stavila veto na njen put dovodeći u pitanje identitet, jezik i istoriju. Ovo je takođe zaustavilo proces pridruživanja Albanije jer su putevi dva zapadnobalkanska suseda u EU povezani.

Francuski predsednik je potom izneo predlog kojim je u prvobitnom obliku bilo predviđeno predviđao da bugarski uslovi postanu deo obaveza Severne Makedonije prema EU. Istovremeno, Evropska komisija bila bi garant za njihovo sprovođenje. Francuski predlog je treći pokušaj deblokiranja bugarskog veta, nakon nemačkog i portugalskog predloga.

Skoplje je odbacilo sporazum navodeći da ne uzima u obzir želje Makedonaca, kao što je pravo da se njihov jezik i identitet nazivaju makedonskim i neuključivanje istorijskih pitanja u pregovarački okvir – klauzule koje su direktno u suprotnosti sa zahtevima Bugarske.

Posle samita EU-Zapadni Balkan krajem juna, gde su lideri Skoplja i Tirane optužili Uniju za “impotenciju“ zbog neuspeha da se izbori sa Sofijom, diplomatski zupčanici su se okrenuli.

Francuski predsednik Emanuel Makron rekao je u petak na samitu NATO-a u Madridu: “Nastavili smo konsultacije sa makedonskim i bugarskim vlastima. Na osnovu ovih konsultacija, uveren sam da smo pronašli kompromisno rešenje koje odgovara svačijem senzibilitetu. U interesu Bugarske i Severne Makedonije, prihvatljivo za sve.

Međutim, on nije izneo više detalja, ali je makedonski ministar inostranih poslova Bujar Osmani rekao da su “makedonski jezik i identitet“ zaštićeni predlogom.

Ovu vest je potvrdilo zvanično Skoplje koje je koristilo odmereniji jezik i ocenilo da je predlog “osnova za širok konsultativni proces“. Predsednik Saveta EU Šarl Mišel bio je više entuzijastičan i rekao je da pozdravlja sporazum koji “rešava izražene zabrinutosti“.

Budući da još nema konačnog dogovora, naredni dani će, smatra se, biti ključni kada će, kako se pretpostavlja biti poznato više detalja.

Međutim, desetine hiljada Makedonaca izašlo je u subotu na ulice, protestujući protiv francuskog predloga i rekavši da njihova etnička pripadnost i jezik nisu predmet rasprave. Demonstranti su držali natpise optužujući Bugarsku za “etnocid“.

Drugi, poput Meta Koloskog iz Ujedinjene makedonske dijaspore uporedili su ponašanje Sofije sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom.

“Putin je rekao da je Ukrajinu i Ukrajince izmislio Staljin. Bugarski predsednik Radev kaže da je Makedonce izmislio Tito“, napisao je na Tviteru objavljujući slike protesta.

“Ne treba nam Evropa ako moramo da budemo asimilovani“, rekao je opozicioni lider Hristijan Mickoski novinarima uoči protesta. “Odgovor je ne za najnoviji francuski predlog”.

Ako Evropa, kako je naveo, nije spremna da primi nas civilizovane Makedonce tamo gde pripadamo, onda ćemo sačekati da se nađu ljudi koji će shvatiti da su Makedonija i makedonski identitet iznad svega.

https://twitter.com/koloski_/status/1543286773815693320?s=20&t=-R7p9uNIblHLXrKBLxcJow

U međuvremenu, predsednik Stevo Pendarovski sazvao je u nedelju Savet za nacionalnu bezbednost kako bi razgovarao o tom predlogu.

On je rekao da je to prihvatljivo i preporučio vladi da dokumentu doda sledeću rečenicu: “ako od trenutka otvaranja pregovora sa EU do njihovog zaključenja bude bilo napora bilo koje strane, bugarske ili bilo koje druge, da utiče na makedonski jezik i identitet, onda će se Makedonija odmah povući iz pregovora”.

Zvaničnici EU su naglasili u četvrtak da bi, ako predlog bude prihvaćen, to omogućilo iskorak na kome je EU radila više od dve godine.

„To bi otvorilo put za trenutno usvajanje (u Savetu EU) pregovaračkih okvira za Severnu Makedoniju i Albaniju i za organizovanje međuvladinih konferencija sa obe zemlje“, rekao je jedan zvaničnik EU.

Kako je javio dopisnik Radija Slobodna Evropa (RSE) iz Brisela u slučaju da francuski predlog bude prihvaćen u narednim danima se može očekivati organizovanje međuvladine konferencije kojom bi formalno otpočeo proces pregovora o članstvu sa Severnom Makedonijom i Albanijom.

 

Konsultacije kod premijera

Kako piše Nova Makedonija, konsultacije premijera Dimitra Kovačevskog o francuskom predlogu za početak pristupnih pregovora Makedonije sa EU nastavljene su njegovim razgovorom sa sa liderom Alijanse za Albance Zijadinom Selom.

U petak su počele široke konsultacije o francuskom predlogu, najpre sa koalicionim partnerima u Vladi, od kojih su se neki već pozitivno izjasnili o predlogu, a od drugih se to očekuju ovih dana. Premijer Kovačevski se sastao i sa liderom najveće opozicione stranke VMRO-DPMNE Hristijanom Mickoskim, koji je ponovio da je za njih francuski predlog neprihvatljiv.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari