"Rusija priprema sledeću generaciju da umre za svoju zemlju": Autorka knjige o Putinovoj Rusiji o novom obrazovnom programu 1Foto: EPA/MICHAEL KLIMENTYEV / RIA NOVOSTI

U Rusiji je 2023. godina Učitelja i Mentora. Iako proslave predstavlja šansu da se usađuje patriotizam i priznaje važnost prosvetnih radnika, u praksi ih Kremlj koristi da uvede mere koje podrivaju uticaj koji nastavnici imaju u učionici i pripremaju mlađe generacije da nastave sa svojim agresorskim ratovima, piše Džejd Meglin, autorka knjige „Kreatori sećanja: Politika prošlosti u Putinovoj Rusiji“, za ruski portal The Moscow times.

Na svečanoj proslavi, ruski predsednik Vladimir Putin je, podseća ona, potvrdio da je „istorijska misija ruskog obrazovnog sistema uvek bila da formira osećaj građanstva i patriotizma“.

On je rusku vojsku – posebno one koji se bore u Ukrajini – nazvao ključnim korisnicima ruskog vodećeg svetskog školovanja zasnovanog na moralu. On je pozdravio vojnike u borbi protiv neprijatelja koji nastoji da uništi istorijsko pamćenje, istoriju i tradiciju Rusije.

Ovde se zaključak može činiti kontradiktornim, ali nije ništa manje preteći: ruski vojnici polažu svoje živote da bi sačuvali vrednost visokokvalitetnog patriotskog vaspitanja, a ipak najveća mera uspeha tog obrazovanja leži u stvaranju budućih vojnika koji su spremni da umru za odbranu zemlje.

Teško je, kaže, pobeći od utiska da se po novom nastavnom programu deca vaspitavaju u svrhu smrti.

Putinova vizija je formalizovana u „Novoj filozofiji formiranja“ koju je razvio Ruski dečji centar u saradnji sa Znanije, organizacijom iz sovjetskog doba koja je ponovo pokrenuta 2015. kako bi javnosti pružila obrazovne smernice i resurse koje je odobrila država.

Nova filozofija ima za cilj da ujedini pristupe moralnom i akademskom obrazovanju, uključujući škole, porodice i društvene organizacije u proces. Fokusira se na „unapređenje sposobnosti dece i mladih“ i usađivanje odobrenih duhovnih i moralnih vrednosti.

U praksi, najznačajnija promena filozofije odnosi se na povećanu i formalnu ulogu državnih vannastavnih organizacija u obrazovanju. Čini se da ovaj potez ima za cilj uklanjanje uticaja koji nastavnici imaju na svoje učenike.

Ovo bi imalo smisla s obzirom na to da su se neki nastavnici odupirali naporima države da obuzda kontrolu nad učionicom. Nedavno je izvestan broj školskih nastavnika u Permu dao ostavke u znak protesta protiv časova ratne propagande koje su vodili veterani, dok je među prosvetnim radnicima takođe došlo do značajne reakcije na uvođenje obaveznog novog udžbenika istorije.

Sloboda nastavnika da kritikuju državu će verovatno biti ograničena ovom novom filozofijom. Od početka školske godine, sve škole širom Rusije dobile su instrukcije da prate identičan nastavni plan i program koji je usredsređen na negovanje osećaja patriotizma među učenicima.

Ministar obrazovanja Sergej Kravcov rekao je da će novi savetnici blisko sarađivati sa nastavnicima kako bi obezbedili „istorijsko prosvetljenje“ da deca i škole pravilno učestvuju u nastavnom planu i programu, kao i patriotske organizacije koje finansira država.

Osim patriotizma, ruska deca će naučiti praktične veštine koje se mogu koristiti ako — ili kada — moraju da idu u rat. Na primer, oni će biti naučeni kako da koriste oružje i pilotiraju dronove.

Oštra militarizacija nastavnog plana i programa od 2022. nagovestila je dramatičnu promenu u pristupu vlade patriotskim inicijativama mladih.

Ranije je Kremlj promovisao i snažno podsticao roditelje da šalju svoju decu u patriotske, državno organizovane društvene klubove. Sada se od dece zahteva da se uključe u ove navodno vannastavne aktivnosti kao deo opšteg obrazovnog procesa.

U Rusiji ne treba potcenjivati popularnost ovih „škola za slobodno vreme, posebno zato što će one imati sve značajniju ulogu u obrazovanju. Nakon nekoliko lažnih startova, sada postoji aktivna državna dečja organizacija – Pokret prvih – širom zemlje.

Njegov godišnji budžet od 19 milijardi rubalja (197 miliona dolara) veći je od celokupnog državnog budžeta za farmaceutsku proizvodnju, iako je Pokret osnovan tek u decembru prošle godine.

U cilju oblikovanja pogleda na svet mladih od 6 do 18 godina oko „tradicionalnih ruskih“ vrednosti, Pokret prvih je bio posebno aktivan na novookupiranim teritorijama Ukrajine.

Veliki deo napora organizacije da usađuje ruski patriotizam među omladinu usmeren je na ove regione. Na primer, Muzej pobede na licu mesta održava kurseve „nadogradnje kvalifikacija“ za prosvetne radnike sa okupiranih teritorija koji ih podučavaju veoma pristrasnoj verziji istorije ukrajinskog nacionalizma.

Postoji mnogo patriotskih programa za škole i roditelje koje mogu da biraju — sa oko 30.000 uključenih vannastavnih organizacija i klubova. Mnogi od njih su projekti velikih razmera, kao što je Velika promena, koja organizuje takmičenja patriotske poezije, događaje i igre za mlade.

Još 2022. imao je blizu četiri miliona učesnika.

Brojne od ovih inicijativa pokrenute su uoči ruske invazije krajem 2021. uključujući Mali orlovi, patriotski pokret za osnovce, i VOIN (Ratnik), koji organizuje aktivnosti poput streljačkih vežbi za mlade. Uprkos svojoj novini, VOIN je sada odgovoran za obezbeđivanje patriotskog vaspitanja dece širom Habarovskog regiona, sa posebnim fokusom na one koji se približavaju uzrastu za regrutaciju.

Još jedna inicijativa, pokrenuta nakon početka rata, je forum Škole heroja, koji savetuje škole kako da fizički i psihički vaspitaju dečake da postanu ratni heroji već od dve godine.

Organizacije poput ovih slede primer Omladinske armije tako što eksplicitno pripremaju decu za rat u bukvalnom – a ne čisto psihološkom – smislu.

Ruska vlada se već neko vreme sprema za dug rat, iako je očekivala brzu pobedu u Ukrajini. Ovo što se sada dešava — sve pod izgovorom obrazovanja — samo je nastavak ove pripreme, usmerene na obuku dece da se dive i idu u vojsku.

Ali to takođe označava dugoročnu transformaciju ruskog društva ka stalnoj ratnoj osnovi.

Sama razmera patriotskog programa je uznemirujuća — od intenziteta njegovog sadržaja i kodifikacije u školski program, preko ličnog angažovanja visokih ministara, pa sve do samog Putina, ali to takođe postavlja pitanja.

Ako je obrazovni sistem već stvorio toliko patriota koji su voljni da ginu za svoju otadžbinu, zašto su onda potrebne ove promene?

Zašto ruskom narodu, koga političari Kremlja neprestano hvale zbog njegovih superiornih duhovnih i moralnih vrednosti, potrebno je toliko dodatnog izgrađivanja?

Ako je odgovor da su se mnogi Rusi oduprli Putinističkoj viziji patriotizma uprkos ogromnim pritiscima sa kojima se suočavaju, onda je ovo vesela vest.

Međutim, usred suzbijanja slobode izražavanja od strane Kremlja, sve manjeg informacionog prostora u Rusiji i lavine patriotskih inicijativa navedenih gore, ljudima može biti sve teže da ostanu nezainteresovani i neangažovani.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari