Koliko je još vojne moći ostalo Rusiji? 1Foto: EPA-EFE/RUSSIAN DEFENCE MINISTRY PRESS SERVICE

Smatra se da je oko 200.000 ljudi ubijeno u borbama između Rusije i Ukrajine od 24. februara 2022. godine, kada je predsednik Vladimir Putin otvorio najnovije – i možda poslednje – poglavlje tridesetogodišnjih napora Moskve da spreči kretanje Kijeva ka zapadu i regeneriše neo-imperijalnu sferu uticaja.

Putinov vojni cilj nije pošao po planu.

Zapanjujući neuspeh ruskog udara na Kijev u prvim danima i nedeljama invazije pokazao se kao predznak problema Moskve na bojnom polju.

Zahtevi opsežnog mehanizovanog ratovanja u 21. veku bacili su senku na navodno modernizovane snage Rusije, osvetljavajući vrstu korupcije i nesposobnosti koje su godinama smetali moskovskoj vojsci.

Uprkos svim izgledima, Ukrajina je preživela.

Kijev je uspeo da oslobodi oko 50 odsto teritorije koju su zauzele snage Kremlja od februara 2022. godine, a oči su uprte u Krim i oblasti Donbasa koje su okupirane od 2014.

Ali bez obzira na bol koji su odlučni branioci Ukrajine naneli ruskim osvajačima, rat Moskve se nastavlja.

Spora i skupa priroda tekuće kontraofanzive Kijeva govori o odlučnosti ruske vojske, čak i nakon što je pretrpela zapanjujuće gubitke, piše Njuzvik.

Putin, u međuvremenu, ne pokazuje znake povlačenja.

Najveći evropski sukob od Drugog svetskog rata postao je rat iscrpljivanja.

Vojnici

Početne ruske snage za invaziju brojale su oko 190.000 vojnika.

Mnogi od njih su ubijeni, zarobljeni ili ranjeni tako teško da se više nikada ne mogu vratiti na bojno polje.

Dokumenti Pentagona koji su procurili ranije ove godine procenjuju da je u februaru bilo 189.500 do 223.000 ruskih žrtava, uključujući čak 43.000 ubijenih.

Taj broj će biti veći nakon još šest meseci borbi, a Kijev tvrdi da je „likvidirao“ 251.620 članova ruskog osoblja od februara 2022.

Zbog ovih gubitaka, Kremlj je bio primoran da proširi regrutovanje.

Oružane snage Rusije sada imaju oko 1,3 miliona vojnika, sa ciljem da se taj broj poveća na 1,5 miliona do 2026.

Veruje se da aktivni deo ruskih kopnenih snaga čini oko 550.000 vojnika, prema Međunarodnom institutu za strateške studije.

Redovne oružane snage Rusije su proširene pomoćnim snagama različitog kvaliteta.

Na jednom kraju spektra, plaćenici Vagner grupe – kojih je bilo oko 50.000 na vrhuncu grupe pre njene zlosrećne junske pobune – pokazali su se najefikasnijim od ruskih snaga, iako su pretrpeli teške gubitke.

S druge strane, dobrovoljci i prisilno mobilisani vojnici iz ruskih okupiranih provincija u Ukrajini navodno su slabo obučeni i pretrpeli su visok procenat žrtava.

Pavel Luzin, ruski politički analitičar i gostujući naučnik na Flečerovoj školi prava i diplomatije, rekao je za Njuzvik da ekspanzija ruske vojske na papiru nije jednaka snažnijoj borbenoj snazi.

„Rusija pokušava da stvori iluziju o svojoj spremnosti za dugoročni rat. Zapravo, ona ulaže napore da postigne prekid vatre na nekoliko godina (pre sledeće runde rata) i da zadrži osvojene teritorije“, rekao je on.

„Istovremeno, rusko rukovodstvo strahuje od poraza. To nije samo pitanje političkih kalkulacija već i pitanje ideologije. Kremlj je na ovaj način spreman da žrtvuje mnogo stvari i mnogo Rusa da bi izbegao poraz“, dodao je.

Upoređujući Putinov režim sa snagama ISIS-a koje se bore na Bliskom istoku, Luzin je rekao: „Oni nisu bili u stanju da pobede, svakim danom su slabili. Ali bili su iracionalno spremni da se bore do samog kraja zbog svoje ideologije i strahova. Kremlj je isti.“

Tenkovi

Ruska tenkovska flota je pretrpela velike gubitke u Ukrajini.

Smatra se da je više od 2.000 tenkova uništeno ili zarobljeno, što je oko dve trećine onih koji su bili u aktivnoj službi pre rata.

Situacija se čini sumornom za ruske oklopne divizije, ali centralna uloga tenka u sovjetskoj i ruskoj vojnoj doktrini znači da Moskva ima ogromnu zalihu zaliha oružja.

Samo ruski tenkovi u skladištu predstavljaju više od šest puta više od ukrajinskih tenkova. Međutim, nije moguće reći koliko je ovih tenkova upotrebljivo.

napušten ruski tenk
Foto: EPA-EFE/SERGEY KOZLOV

Mnogi video snimci i slike su se pojavile tokom ruske invazije na kojima se vidi kako se zastareli tenkovi šalju na linije fronta.

Ali uprkos stranom podsmehu „muzejskim eksponatima” Kremlja, čak i takvi stari tenkovi koji idu ka frontu predstavljaju opasnost za ukrajinske trupe.

Artiljerija

Neuspeh ruskog trodnevnog ratnog plana značio je da će njena tradicionalno moćna artiljerija – poznata kao ruski „bog rata“ – biti u središtu predstojećih borbi.

Veći deo invazije oblikovan je artiljerijskim duelima na liniji fronta, u kojima su Ukrajinci često bili nadjačani i brojčano nadmašeni.

Kijevske trupe polako nadoknađuju taj jaz, pošto im stiže sve više cevne i rakente artiljerije koju je proizveo NATO.

U ukrajinskoj protivofanzivi koja je u toku, ruske baterije – i skladišta municije iz kojih se napajaju – su prioritetne mete.

Kijev tvrdi da je uništio više od 5.000 ruskih topova od februara 2022. godine, zajedno sa preko 710 višecevnih raketnih sistema.

Ukrajinski podaci su znatno veći od procena nezavisnih izvora.

Oriks veb-sajt za praćenje prijavio je oštećenje ili uništenje 107 vozila i opreme za podršku artiljeriji, 483 jedinice samohodne artiljerije i 253 MLRS platforme.

Bi-Bi-Si je izvestio da je moguće da je Rusija imala čak 16 miliona granata u skladištu pre rata, mada se ne zna koliko ih je bilo u stanju pogodnom za upotrebu.

Prema rečima admirala Tonija Radakina, načelnika britanskog štaba odbrane, moskovske snage su već do kraja 2022. bile suočene sa „kritičnim nedostatkom“ granata.

Vazduhoplovne snage

Ruske vazdušne snage su prošle bolje od njenih kopnenih snaga, ali su ipak pretrpele značajne gubitke.

Kontinuirana nesposobnost Moskve da uspostavi nadmoć u vazduhu nad mnogo manjim ukrajinskim vazduhoplovnim snagama jedan je od njenih najvećih neuspeha u invaziji do sada.

Ukrajina tvrdi da je oborila 315 ruskih aviona i 312 ruskih helikoptera.

Oriks je identifikovao 76 uništenih i osam oštećenih ruskih aviona i potvrdio gubitak ili oštećenje 101 ruskog helikoptera, među kojima i 40 jurišnih helikoptera Ka-52 „Aligator“.

Veruje se da Rusija ima oko 900 borbenih aviona i 120 bombardera, što znači da su njeni gubici u Ukrajini mali, ali značajan deo njene ukupne vazdušne snage.

Neuspeh Moskve da obezbedi superiornost u vazduhu znači da ruski avioni uglavnom deluju daleko od fronta, lansirajući municiju dugog dometa na ukrajinske vojne, infrastrukturne i civilne ciljeve.

Ali vazdušne snage Moskve i dalje predstavljaju veliku pretnju po Ukrajinu, koja još uvek nastoji da osigura pristup borbenim avionima NATO proizvodnje.

Rakete dugog dometa

Ruski arsenal balističkih projektila dugog dometa je verovatno mnogo veća pretnja od moskovskih aviona.

Raketni napadi na ukrajinske gradove i infrastrukturu postali su uobičajeni, uključujući udare na civilne ciljeve kao što su tržni centri i višespratne stambene zgrade.

Mnoge modernije ruske rakete se navodno oslanjaju na stranu tehnologiju.

Predviđeno je da će obimna zapadna kampanja sankcija Moskvi kao odgovor na invaziju ugušiti njen napredni kapacitet proizvodnje oružja, ali su projektili nastavili da padaju na ukrajinske ciljeve bez obzira na to.

To znači da je Moskva bila u mogućnosti da nastavi proizvodnju uprkos zapadnim sankcijama.

Rusija navodno koristi treće zemlje za uvoz elektronske robe dvostruke namene koju može da iskoristi za potrebne vojne komponente.

Vladislav Vlasjuk, savetnik ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog za politiku sankcija, rekao je za agenciju Rojters u aprilu da Kijev sada pronalazi više kineskih komponenti unutar ruskih raketa.

Pomorske snage

Uprkos nekim gubicima, ruska mornarica je uglavnom nepovređena.

Samo je Crnomorska flota bila u velikoj meri uključena u invaziju, izgubivši svoj vodeći brod.

ruski vojni brod
Foto: EPA-EFE/ERDEM SAHIN

Raketna krstarica klase Slava je među osam brodova za koje je Oriks potvrdio da su uništeni, zajedno sa pet patrolnih čamaca klase Raptor, jednim brzim jurišnim čamcem, desantnim brodom klase Tapir Saratov, jednom desantnom plovilom klase Serna i spasilačkim tegljačem Vasilij Beh.

Dva desantna broda klase Ropuča su oštećena, kao i minolovac klase Natja.

Ukrajina je takođe tvrdila da je oštetila fregatu klase Admiral Grigorovič po imenu Admiral Makarov u napadu pomorskih dronova prošle godine.

Rusija i dalje ima treću po veličini mornaricu na svetu iza SAD i Kine, prema bazi podataka Svetskog direktorata modernih vojnih brodova iz 2023.

Među njenom imovinom su jedan nosač aviona, 58 podmornica, četiri krstarice i 12 razarača.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari