GvantanamoFoto: EPA/MIKE BROWN

Administracija američkog predsednika Džozefa Bajdena počela je sa pripremama za ponovno otvaranje migrantskog kampa u zalivu Gvantanamo zbog velikog priliva migranata i tražilaca azila na južnoj granici.

Kako prenosi Gardijan, kancelarija Službe za imigraciju i carinu (Ice) raspisala je tender za privatne firme koje će rukovoditi Operativnim centrom za migrante u američkoj pomorskoj bazi, u blizini zatvora u kojem je preostalo 39 zatvorenika koji su tamo poslati u okviru “rata protiv terorizma”.

Migrantski kamp je prvi put postavljen 1991. sa namerom da u njemu budu tražioci azila sa Kube.

Kasnije je u njemu bilo smešteno oko 34.000 Haićana i otprilike isti broj Kubanaca, sve dok ga nije zatvorila administracija predsednika Baraka Obame.

Za smeštaj migranata nije korišćen od 2017. Ice želi da pronađe privatnu firmu koja će voditi centar i obezbediti nenaoružane službenike za pritvor i bezbednost.

“Najmanje 10 odsto novog osoblja mora tečno da govori španski i haićanski kreolski”, navodi se u oglasu, koji je prvi preneo En-Bi-Si njuz. Oglas je 17. septembra postavljen na vladin sajt Sam.gov, a rok za ponuđače je 1. oktobar.

“Objekat ima kapacitet od 120 ljudi i imaće procenjenu dnevnu populaciju od 20 ljudi, ali pružalac usluga će na tom mestu biti odgovoran za održavanje neophodne opreme za podizanje privremenih smeštajnih objekata za populaciju koja premašuje 120 i ide do 400 migranata ukoliko dođe do priliva”, navodi se u tekstu oglasa.

Firma koja dobije ugovor će biti u obavezi da u kratkom roku postavi šatore i krevete u slučaju naglog priliva migranata.

“Osim toga, pružalac usluga mora da ima spreman spisak od najmanje 50 osoba koje zadovoljavaju minimum kriterijuma za obavljanje posla nenaoružanog službenika, kao i spreman plan za raspoređivanje ovih osoba u roku od 24 sata od obaveštenja”, dodaje se.

Do planiranja ponovnog otvaranja kampa došlo je pošto je oko 14.000 migranata prešlo Rio Grande tokom protekle dve nedelje.

Većina njih su Haićani, među kojima ima hiljade žena i dece, koji žele da pobegnu od haosa uzrokovanog političkim previranjima nastalim usled ubistva predsednika Žovenela Moiza.

Bajdenova administracija je povećala broj deportacionih letova za Haiti, ali se našla na meti oštrih kritika grupa za zaštitu ljudskih prava koje kažu da se haićanski migranti “namerno šalju nazad u smrtnu opasnost”.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari