Sve manje Australijanaca zaraženo HIV-om 1Foto: Pixabay/DarkoStojanovic

Prema podacima Instituta za infekciju i imunitet „Kirbi“ na Univerzitetu Njusaut Vels u Sidneju, „tempo pada je više nego udvostručen u odnosu na prethodnu godinu“ i broj novih infekcija trenutno se nalazi na rekordno niskom nivou u poslednjih 18 godina.

Rebeka Gaj, epidemiološkinja sa Instituta, kaže da je pad broja zaraženih vidljiv na teritoriji čitave Australije.

„Ovo su ohrabrujuće vesti. Iako smo u poslednjih nekoliko godina primetili smanjenja u nekim australijskim državama, u 2018. godini videli smo značajna smanjenja na nacionalnom nivou“, kaže prof. Gaj, i dodaje da su dobri rezultati pokazatelj „neverovatne predanosti“ australijske vlade, zdravstvenog sistema, zajednice i istraživačkih sektora.

„Rezultat ovih partnerstava je sve veći broj ljudi koji se testira na HIV, kao i to što ljudi koji žive sa HIV-om počinju ranije da se leče, i vidimo veoma obećavajuću primenu preekspozicione profilakse (pilule koje koriste osobe koje nisu zaražene HIV-om kao neku vrstu preventive) među gej i biseksualnim muškarcima. Kombinacija svih ovih strategija je dovela do pada (zaraženih na godišnjem nivou)“, kaže prof. Gaj.

Ipak, treba imati na umu da su rezultati ovakvi najviše zahvaljujući padu u broju HIV dijagnoza u okviru zajednice gej muškaraca (tzv. MSM populacija ili muškarci koji imaju seksualne odnose sa muškarcima). U poslednjih pet godina HIV dijagnoze su opale za 30% kod MSM populacije, a stručnjaci kažu da je to zahvaljujući agresivnoj promociji kondoma, preekspozicione profilakse, kao i činjenice da je testiranje na HIV široko dostupno.

Izveštaj ne otkriva pad zaraze HIV-om kod heteroseksualne populacije, u kojoj je broj dijagnoza na godišnjem nivou uglavnom stabilan. Takođe nema ni pada u broju HIV dijagnoza kod domorodačkog stanovništva, Aboridžina i Ostrvljana Torseovog moreuza. Iz tog razloga, profesor Džejms Vard, koji vodi Program za istraživanje infektivinih oboljenja kod Aborodžina pri Saut Australijan Institutu za zdravlje i medicinska istraživanja, smatra da je potrebno uraditi mnogo više kako bi se rešile ovakve nejednakosti.

„Nama su potrebne ciljane kampanje, koje su kulturološki specifične i fokusirane na određene zajednice kako bismo povećali broj ljudi koji se testira i koji koristi preekspozicione profilakse, i treba da se fokusiramo na podizanje svesti o ovoj temi, i kod pojedinih zajednica i kod onih koji pružaju medicinsku pomoć.“

Ipak, Endrju Grulič, medicinski epidemiolog sa Instituta „Kirbi“ kaže, „pad koji vidimo širom Australije postoji na veoma malom broju mesta u svetu“. Kombinacija različitih vrsta preventive – upotreba kondoma, lečenja i preekspoziciona profilaksa – „zajedno rade kako bi se smanjio broj HIV inficiranih“. Važno je, dodaje Grulič, i to što je australijsko zdravstvo svima lako dostupno: „Reč je o besplatnom ili pristupačnom testiranju i lečenju.“

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari