
Evropske zemlje neće podržati Sjedinjene Države u priznavanju Krima kao ruske teritorije i suprotstaviće se pokušajima da se izvuče saglasnost ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, piše Financial Times, pozivajući se na zapadne zvaničnike.
Objasnili su da govorimo o stvarnoj legalizaciji prvog prisilnog oduzimanja teritorije u Evropi od 1945. godine. Takvo priznanje, kažu, uništilo bi poredak koji je generacijama držao kontinent u miru.
Bliski saradnik budućeg nemačkog kancelara Fridriha Merca, poslanik Bundestaga Torstin Frei rekao je da Evropa ne može da prihvati ovaj predlog američkog predsednika Donalda Trampa.
„Tada će Putin postići sve svoje ciljeve, a signal koji će dobiti će biti: „Mogu sebi priuštiti takvu agresiju. Na kraju, ja ću prevladati'“, objasnio je Frej.
Šefica spoljne politike EU Kaja Kalas takođe je naglasila da je „Krim Ukrajina“, napominjući da bi priznavanje aneksije bila „velika greška“. Izvori FT-a rekli su da evropski saveznici nameravaju da se pridržavaju dugogodišnjeg stava: da ne preduzimaju nikakve akcije u vezi sa suverenitetom Ukrajine, čemu se Zelenski protivi.
„Krim i buduće težnje Ukrajine za članstvo u NATO-u su crvene linije za nas. Ne možemo od njih odustati“, rekao je viši diplomata EU.
Prema njegovim rečima, čak i ako Sjedinjene Države deluju jednostrano, to će nagraditi rusku agresiju i ohrabriti Putina da preuzme Gruziju i Moldaviju. Pored toga, mogao bi početi da preti drugim bivšim sovjetskim zemljama, na primer, Letoniji, Litvaniji i Estoniji, koje su članice EU i NATO-a, dodao je diplomata.
EU je već obavestila Trampovu administraciju da ne može priznati Krim kao ruski, rekao je visoki evropski zvaničnik. Sada glavne sile kontinenta, članice NATO-a, moraju „odvratiti“ američko rukovodstvo od jednostranog koraka u tom pravcu.
Priznavanje Krima kao ruske teritorije je u srcu Trampovog plana da okonča rat u Ukrajini.
O dokumentu je trebalo da se raspravlja na sastanku u Londonu uz učešće američkog državnog sekretara Marka Rubija i ministara spoljnih poslova Francuske, Nemačke i Velike Britanije.
Međutim, pre toga, Zelenski je javno izjavio da neće razgovarati o statusu Krima, jer je prema Ustavu i međunarodnom pravu to teritorija Ukrajine.
Kao rezultat toga, Rubio je odbio da ide na razgovore, pozivajući se na zauzet raspored. Nakon njega, sličnu odluku doneli su i ministri spoljnih poslova Francuske i Nemačke, Žam Noel-Baro i Analena Berbok. A specijalni izaslanik predsednika Sjedinjenih Država, Stiv Vitkof, radije je četvrti put posetio Kremlj.
Tramp je tada optužio Zelenskog da ometa razgovore, nazivajući njegov stav o Krimu „veoma štetnim“ za mirovne napore.
„On može da dobije mir ili se bori još tri godine pre nego što izgubi celu zemlju“, rekao je američki lider.
S druge strane, Zelenski je podsetio na izjavu državnog sekretara Mikea Pompea iz 2018. godine – tada je Tramp bio i američki predsednik.
U tekstu se navodi da „Sjedinjene Države odbacuju pokušaj Rusije da anektira Krim i obavezuju se da će se pridržavati ove politike do obnove teritorijalnog integriteta Ukrajine“.
Pored toga, Pompeo je naglasio da Sjedinjene Države odbijaju da „priznaju tvrdnje Kremlja o suverenitetu nad teritorijom oduzetom silom kršeći međunarodno pravo“.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.