U raciji pronađeni droga, oružje, konji, piton…: Ovako izgleda jedan od najvećih zatvora na svetu

Racija je uslijedila nakon ubistva novinara Percivala Mabasa za kojeg policija tvrdi da je ubijen po naređenju načelnika zatvora Geralda Bantaga koji negira ove tvrdnje. Zbog ovog slučaja spomenuti zatvor je u fokusu javnosti.

Filipinski zatvori imaju reputaciju korumpiranih zatvora. Četvorica Japanaca su uhapšeni prošli mjesec zbog toga što su navodno iz migracijskog centra u Filipinima organizovali niz prevara i pljački. Naknadnim pretresom u centru su pronađeni mobiteli, laptopi, ruteri i novac.

Tokom prethodnih racija otkrivene su pogodnosti koje su imali bogati zatvorenici. Prije osam godina je otkriveno da su imali pristup luskuznim vilama, da su imali džakuzi, televizor, striptiz bar, seks igračke i drogu.

Jedan od bogatih zatvorenika u zatvoru New Bilibid je imao i muzički studio u kojem je snimao ljubavne pjesme. Čak je izdao album koji je prodat u 15.000 primjeraka.

Pretrpanost, hijerarhija i mogućnosti

New Bilibid je jedan od najvećih zatvora na svijetu, pretrpan je i nema dovoljno sredstava. Profesor kriminologije i krivičnog prava na Univerzitetu Southern Illinois Raymund Narag je ukazao da je u ovom zatvoru 29.000 zatvorenika, iako ima kapacitet za 6.000 zatvorenika.

Prema njegovim riječima, u ćeliji koja je namijenjena za 10 osoba nalazi se 100 osoba koje nadzire jedan policajac. Kako bi se spriječili neredi, zatvorska uprava ima svoj način upravljanja. Postoji hijerarhija zatvorenika – svaki zatvorenik ima različitu ulogu i položaj. Osnove funkcije zatvora, pa čak i osiguranje ključeva, povjereno je zatvorenicima.

„Oni su ti koji broje zatvorenike, oni su ti koji je održavaju ćelije“, ukazao je Narag koji je šest godina bio u zatvoru nakon čega je utvrđeno da je pogrešno optužen. Poslije toga je postao stručnjak za reformu zatvorskih sistema.

Prema njegovim riječima, zatvorenicima je dozvoljeno da dobijaju potrepštine izvan zatvora, kao što su lijekovi, hrana i 40 dolara gotovine po posjetiocu zatvora, što znači da u zatvoru postoji trgovina.

„Ako ste izvan zatvora bili obućar, onda ćete u zatvoru biti obućar za zatvorske uposlenike i posjetioce zatvora. Tako da možete zaraditi i novac poslati porodici“, rekao je.

Smatra da takav sistem ima prednosti, kao što je smanjenje mogućnosti prestupa, ali da se njime, kako je konstatovao Narag, zamagljuju granice u zatvoru. Uposlenici zatvora postaju ovisni o zatvorenicima.

S obzirom na to da zatvorenici mogu zaraditi novac, vrlo im je lako podmititi za razne usluge, kao što su omogućavanje unosa zabranjenih predmeta kao što su mobiteli ili čak instaliranje klime u ćeliji. Kako je kazao Narag, ako ste bogati izvan zatvora, bit ćete bogati i u zatvoru.

Mizerni uslovi za većinu

Međutim, uslovi za većinu zatvorenika su mizerni. Medicinar zatvora New Bilibid je 2019. izjavio da svake godine premine 5.200 zatvorenika zbog toga što je previše ljudi u njemu, zbog bolesti i nasilja.

Pravila su proizvoljna, ali se striktno provode. Fides Lim iz organizacije za podršku porodicama i prijateljima političkih zatvorenika tvrdi da porodicama posjeta može biti uskraćena bez objašnjenja ili advokatu može biti uskraćeno da vidi klijenta.

Osim toga, može se onemogućiti davanje hrane zatvorenicima ili se ta hrana može oduzeti tokom racije. Prema navodima Lim, politički zatvorenici se tako godinama izgladnjuju, jer je pravosuđe sporo. Smatra da je na djelu „izuzetna okrutnost“.

Istraživač azijskog odjela međunarodne organizacije Human Rights Watch (HRW) Carlos Conde je ukazao da su posebno zabrinjavajući uslovi u ćelijama u kojima su oni koji su došli odmah nakon hapšenja.

„Tu su mnoga maltretiranja, mučenja, ponekad i djece. Malo je zatvora koji zadovoljavaju međunarodne standarde“, naglasio je.

Vlast obećava promjene

Filipinski ministar pravosuđa Jesus Crispin Remulla ne poriče da se zatvorski sistem suočava s mnogim izazovima te obećava reforme. One bi trebale podrazumijevati snižavanje iznosa kaucije za najsiromašnije zatvorenike i promjene pravila za podizanje optužnice.

Od jula prošle godine, od kada je Bongbong Marcos predsjednik Filipina, na slobodu je pušteno više od 4.000 zatvorenika, a među njima su i oni za koje je ocijenjeno da su se dobro ponašali. Kao razlog za to je istakao nastojanje da se smanji pritisak na zatvorski sistem. Conde smatra da je to korak u pravom smjeru, ali da su potrebna dodatna ulaganja u zatvore, kao i zakonske reforme.

„Nedostaju sudije, nedostaju sudovi, sistem je jednostavno pokvaren“, konstatovao je.

Poručio je vladi da bi trebala izgraditi nekoliko manjih regionalnih zatvora kojima će lakše upravljati, piše list Guardian.