foto EPA-EFE/MAXIM SHIPENKOVPostoje tri zahteva: osuditi doktrinu „ruskog mira“; Označite Kirilove postupke kao raskolničke; lišiti ga prava da vodi Moskovsku patrijaršiju.
Epifanij Dumenko, mitropolit Ukrajinske pravoslavne crkve (službeno: kijevske mitropolije Ukrajinske pravoslavne crkve) zatražio je crkveno suđenje patrijarhu Kirilu, poglavaru Ruske pravoslavne crkve. O ovome se raspravljalo još tijekom svibanjskog sabora UPC-a, a Dumenko je ulogu suca ponudio carigradskome ekumenskom patrijarhu Bartolomeju, koji je ionako u sukobu s Kirilom.
Tri su zahteva odaslana 26.jula iz Kijeva: prvi, osuditi doktrinu „ruskog mira“ i priznati je heretičkom; drugi, delovanje patrijarha Kirila na kanonskom području Aleksandrijske patrijaršije klasifikovati kao raskolničko; treći, oduzeti Kirilu Gundjajevu pravo da vodi Moskovsku patrijaršiju.
Potpisana uredba
U Kijevu znaju kako se s ovakvim prijedlogom i mogu obratiti isključivo Ekumenskoj patrijaršiji, koja je u sukobu s Ruskom pravoslavnom crkvom. Mitropolit Epifanij Dumenko izabran je 15. prosinca 2018. za primasa Ukrajinske pravoslavne Crkve, čime je postao poglavar 15. autokefalne Pravoslavne crkve u svijetu.
Novoizabrani primas preuzeo je titulu mitropolita grada Kijeva i cijele Ukrajine, a prema odobrenim statutima UPC je odlučila biti autokefalna, odnosno neovisna o svim ostalim mjesnim Crkvama, uključujući i onu u Moskvi, koja nije priznala kanonsku valjanost izbora u Kijevu.
Uprkos snažnom protivljenju iz Moskve, carigradski ekumenski patrijarh Bartolomej ubrzo je službeno priznao Pravoslavnu crkvu u Ukrajini, dodijelivši joj punu autokefalnost kada je 5. siječnja 2019. u Carigradu potpisao odgovarajuću uredbu (tomos).
Dumenko je sada u Carigrad i sjedišta drugih lokalnih pravoslavnih crkava odaslao pismo u kojem je potanko iznio za što se točno optužuje poglavar Ruske pravoslavne crkve. On od Bartolomeja zahtijeva da „inicira na svepravoslavnoj razini osudu djelovanja moskovskog patrijarha i doktrine ‘ruskog svijeta‘ koju on propovijeda“.
Ta doktrina, objašnjava Dumenko, pretpostavlja da Rusi, Ukrajinci i Bjelorusi „navodno pripadaju zajedničkoj civilizaciji i kao takvi nemaju moralno pravo na daljnje povijesno samoodređenje“.
„Važno je biti svjestan“, kaže se u apelu, „povezanosti između doktrine ‘ruskog svijeta‘ i konkretnih crkvenih odluka koje je inicirao patrijarh Kiril posljednjih godina. Počevši barem od listopada 2018., sve radnje patrijarha Kirila podložne su specifičnom političkom cilju. On nastoji radikalno povećati prisutnost Ruske pravoslavne crkve izvan Rusije i na taj način nametnuti pravoslavnom svijetu hegemoniju i diktat Moskovske patrijaršije“.
Ima još: „Hrišćanska vera u Rusiji je tokom proteklih decenija bila podvrgnuta paganizaciji – ona je podmuklo zamenjena građanskom religijom koja je jasno zasnovana na pravoslavnom predanju, ali je tuđa duhu Jevanđelja i sadržaj pravoslavne vere svetih otaca.Mnogi vojnici Ruske Federacije koji su upali na našu zemlju identifikuju se sa Pravoslavljem.Međutim, postupci okupatora svedoče o njima kao o zločincima koji su izgubili živu vezu sa Hristom i Njegovim Crkva“, poručili su iz Kijeva a prenosi Jutarnji list.
Paralelno sa ovim, najavljeno je da će početkom septembra Vartolomej, Epifanije i arhiepiskop atinski Jeronim zajedno proslaviti praznik Sabora svetih sa Tasosa. Trebalo bi da im se pridruži i predsednica Grčke Katerina Sakelaropulu.
Epifanijeva molba, očekivano, izaziva reakcije u Rusiji, odakle dolazi kontraoptužba po kojoj se „raskolnik nije bez razloga obratio predstojnicima grčkih crkava”.
Napustio presto
Podseća se da su vekovima carigradski, Aleksandrijski, Antiohijski i Jerusalimski patrijarsi važili za glavne arbitre u pravoslavnom svetu. Moskovski episkopi su im se obratili 1666. godine kada se postavilo pitanje suđenja patrijarhu Nikonu. U Moskvu su pozvana četiri istočna patrijarha, ali aleksandrijski i antiohijski patrijarsi nisu došli.
U velikoj moskovskoj katedrali patrijarh Nikon je optužen da je bez dozvole napustio tron i za samovolju i maltretiranje potčinjenih. Zbog ovih zločina Nikon je na kraju bio lišen ne samo položaja patrijarha, već i episkopskog čina, i postao je običan monah.
Kirilu takva sudbina ne preti. RIA Novosti podseća da mu, bio običan sveštenik ili patrijarh, nijedan jerarh druge Crkve ne može suditi, a kamoli svrgnuti. U pravoslavlju, za razliku od katolicizma, nema centralizacije vlasti, a svaka od petnaest pomesnih Crkava je potpuno autonomna i nezavisna u pitanjima kanonske i administrativne uprave.
„Čak ni Svepravoslavni sabor nema pravo da svrgne patrijarha. Učesnici Sabora mogu samo da ga priznaju kao jeretika i da onda, kao preporuku, pozovu sveštenstvo i vernike njegove Crkve da takvog patrijarha liše njegov položaj i čin, ali ništa više“, objasnio je Roman Lukin, zamenik direktora Instituta Evrope u okviru Ruske akademije nauka.
Povelja Ruske pravoslavne crkve propisuje proceduru za suđenje patrijarhu, ali je tehnički komplikovana, a u praksi nikada nije primenjena, rekao je Lukin i dodao: „Štaviše, patrijarh Vartolomej ne samo da ne može da sudi patrijarhu Kirilu, jer on nema pravo na to, ali i sama ideja da bi imao takva prava je jeres papizma“, prenele su RIA Novosti.
Jer, po rigidnoj pravoslavnoj doktrini, jeretička je i organizacija u kojoj je papa nadređen drugim episkopima.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.
