"Vladimira Putina će rat uskoro koštati milijardu dolara dnevno": Koliko dugo će moći da se bori s troškovima? 1Foto: Shutterstock/Anton Chalakov

Od početka godine SAD su za Ukrajinu izdvojile više od 18,5 milijardi dolara, odnosno približno 17,9 milijardi dolara otkako je Rusija pokrenula invaziju 24. februara, piše portal 19fortifive.

Ovaj rat je sada postao najskuplji u Evropi od 1945. godine, a Rusija će možda uskoro na njega trošiti zapanjujuću milijardu dolara dnevno. Štaviše, rat bi mogao koštati globalnu ekonomiju 2,8 biliona dolara!

Rusija je pokušala da sakrije troškove rata, iako neki analitičari sugerišu da Moskva može sebi priuštiti još najmanje dve godine sukoba u Ukrajini pre nego što jednostavno ostane bez resursa. Nacrt planirane potrošnje Rusije za 2023. pokazuje da je četvrtina njenog budžeta namenjena za „nepoznate namene“, što bi mogao biti pokušaj da se sakrije troškovi rata, navodi Blumberg. Konkretno, iznos za „nepoznatu upotrebu” je oko 112 milijardi dolara, a Kremlj je prestao da objavljuje bilo kakve ekonomske detalje o tome gde troši svoj novac.

Predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin mogao bi da ima finansijska sredstva da ratuje još dve godine zahvaljujući skoku cena nafte 2000-ih, piše 19fortifive. Taj neočekivani prihod je omogućio Putinu da ojača svoju poziciju u zemlji i dramatično poveća vojnu potrošnju.

S druge strane, Putin nije uspeo da investira u domaću infrastrukturu – a ruski autoputevi, mostovi, železnica i aerodromi se ruše. Štaviše, prema nedavnom izveštaju američkog istraživačkog instituta Vilson centar, Putin je „nacionalnu odbranu“ učinio glavnom stavkom ruskog budžeta. Davanja za obrazovanje, zdravstvenu zaštitu, infrastrukturu i socijalna davanja su smanjena.

Iako će Rusija možda još neko vreme moći da plaća rat – po daljoj ceni svoje infrastrukture i obrazovanja – pitanje je da li će Kremlj imati ljudstvo i opremu. Oni se suočavaju sa opasnom nestašicom tenkova, ali je situacija sa oružjem još gora. AK-47, predstavljen 1959. godine, nekada glavno oružje malog kalibra Sovjetske armije, zamenjen je AK-74.

Ali osim što je preciznija i lakša, nova puška je dizajnirana za municiju od 5,45 mm, dok AK 74 ispaljuje municiju od 7,62 mm. Iako ruska vojska još uvek koristi oba kalibra, to znači da će pešadija morati da bude snabdevena sa dve različite vrste municije – što izaziva logističke glavobolje.

Neki izveštaji govore da je nekoliko hiljada novomobilisanih vojnika raspoređeno na linijama fronta sa opremom koja je opisana kao zastarela ili neupotrebljiva, dok su sami vojnici prošli malo ili nikakvu obuku.

Situacija na liniji fronta podseća na ono sa čime se suočila carska Rusija u Prvom svetskom ratu kada su i njeni vojnici slati na front loše ili uopšte ne pripremljeni. Treba zapamtiti da su neuspeh vojske i patnje sa kojima se narod suočio po povratku kući doveli do skorog pada ruske monarhije.

Čak i sa najboljom vojnom opremom, vojska je uspešna samo ako su njeni vojnici voljni da nastave borbu. Moral vojnika je na istorijskom niskom nivou, a Putin malo može da učini da se reši to pitanje. Ključno pitanje, zaključuje 19fortifive, je da li Ukrajina može izdržati toliko dugo pre nego što Putinov kolaps počne.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari