ljudi secanja

Kratki roman o ratu s celim svetom

Veliki sam ljubitelj istorije, fasciniran sam onim što je bilo mnogo više nego onim što će biti, tako je bilo oduvek.

Pokušaj unošenja spokoja u nemirne duše

Moj odnos prema povijesti gotovo da u potpunosti slijedi onu briljantnu misao G. Flauberta o prokletstvu vremena, o tome da nas već sama pomisao na budućnost zabrinjava, jer nas naše prošlosti svjesno vuku unazad, pa je stoga razumljivo što nam sadašnjost nepovratno klizi iz ruku.

U stadu je toplo, ali smrdi

Rođen sam u malom selu Čista Vlaka, četrdesetak kilometara udaljenom od Nikšića. Tada je u šest kuća živjelo oko pedeset osoba, a danas svega pet.

Godo, to sve treperi!

Moji kraći ili duži susreti i razgovori sa Dušanom Matićem trajali su već nekoliko godina, još od našeg prvog viđenja 1948. na prijemnom ispitu za Pozorišnu akademiju.

Nemam ni zavičaj, ni sportski klub, ni regiju, ni naciju …

Nekako me u životu nije privlačilo sjećati se svojeg životnog toka, najvjerojatnije iz straha da bi se nekako nametnulo da se, kako se to kaže, „podvuče crtu“, napravi „bilancu“ – a ne vjerujem da bi od mojeg života takvim uokvirivanjem ispalo nešto smisleno.

Od vremena hedonizma do rijaliti populizma

Rođen sam u kući u Svetozara Markovića, u kojoj i danas živim * U toj kući za poslugu nacionalizovali su nam sve stanove, sem jednog * Baba Mila je završila je Konzervatorijum u Parizu i postala operska diva * Deda Miša je stekao diplomu građevinskog inženjera * Već tada sam imao sklonost ka hedonizmu * Mir i hedonizam

O Srbima i francuskim intelektualcima

U Parizu su stasale generacije intelektualaca poreklom Srba čiji je maternji jezik francuski. Svoje prezime teško izgovaraju i potpuno su ga pofrancuzili.

Bodrožić: Sanjao sam da ću imati svoju malu štampariju

Rođen sam u Kikindi, ali sam prvih osam godina živeo u Ruskom Selu, odakle je moj otac. Ostale su mi slike letnjih pustolovina po prašnjavim ulicama, dvorištima i baštama, na seoskom igralištu…

Svet mog detinjstva nije poznavao bele košulje

Sredinom 1950-ih moji roditelji su došli u industrijski Kragujevac. Nisu imali nikoga sem Partije, od koje su dobili kutak u jednom dvorištu u samom centru grada.

Dno historijskih rana svoga i tuđega bola

Priroda posla kojim se bavim, čiji je fokus u oblasti ratne traume, često me je vraćala u prošlost u kojoj sam nalazila ogroman prostor za usporedbe.

Junaci pobeđuju inženjere

Oko četiri stotine hiljada nemačkih državljana su Srbi iz Srbije, ponosno je naglasio nemački vicekancelar Zigfrid Gabrijel prilikom posete Beogradu četrnaestog februara dve hiljade osamnaeste godine.

Čemer ljudi u antijugoslavenskim ratovima

Vrijeme koje se udaljava, kako je u njegovoj testamentarnoj knjizi pojasnio pokojni Mirko Kovač, čini slike iz ranijih života nevjerojatnijim.

Prva Poslednja