Petnaest dana od pompezne objave Tužilaštva za ratne zločine da je podiglo optužnicu za "Oluju", a optužnica i dalje na doradi 1Foto: EPA/SASA STANKOVIC

Pre 15 dana Tužilaštvo za ratne zločine “na velika zvona” dalo je svojim, tj. prorežimskim medijima informaciju da je podiglo optužnicu za zločine nad Srbima u “Oluji”, skrivajući jedan vrlo važan “detalj” – da im je Viši sud u Beogradu vratio tu optužnicu na doradu.

Kako saznajemo, optužnica za “Oluju” je i dalje u Tužilaštvu za ratne zločine, iz kojeg, pak, na pitanja Danasa tradicionalno ne odgovaraju.

Nakon što je 18. maja pompezno objavljena vest da je Tužilaštvo podiglo optužnicu za “Oluju” i da je ista na potvrđivanju u Višem sudu, iz tog suda su odmah za Danas istakli da to nije tačno.

Naime, rečeno nam je da je vanpretresno veće Odeljenja za ratne zločine doneo 6. maja 2022. naredbu da Tužilaštvo za ratne zločine u roku od tri dana od dana prijema prepisa naredbe donese naredbu o dopuni istrage radi boljeg razjašnjenja stanja stvari, a kako bi se ispitala osnovanost predmetne optužnice.

Podsetimo, Tužilaštvo je podiglo optužnicu protiv četiri visoka oficira Hrvatske vojske zbog ratnog zločina nad srpskim civilima jer su u akciji „Oluja“ 7. i 8. avgusta 1995. godine naredili avionsko raketiranje kolone izbeglica na Petrovačkoj cesti kod Bosanskog Petrovca i u mestu Svodna kod Novog Grada.

Optužnica je podignuta protiv pripadnika hrvatskog ratnog vazduhoplovstva Vladimira Mikca iz Ptuja, Zdenka Radulja iz Osijeka, Željka Jelenića iz Pule i Danijela Borovića iz Varaždina zbog sumnje da su izvršili krivično delo ratni zločini protiv civilnog stanovništva u saizvršilaštvu.

U avionskom raketiranju je, za sada, identifikovano 13 ubijenih osoba od kojih šestoro dece, kao i 24 ranjenih.

Interesantno je da je list Politika objavio da je dokaze, odnosno dokumentaciju i informacije o zločinu Tužilaštvo za ratne zločine pribavilo od Haškog tribunala.

Međutim, glavna hrvatska državna tužiteljka Zlata Hrvoj Šipek tvrdi da bi haške optužnice obuhvatile raketiranje kolone sa srpskim izbeglicama da je za to bilo dokaza.

Podsetimo da je Haški tribunal najpre osudio hrvatske generale Antu Gotovinu i Mladena Markača, a potom ih oslobodio optužbi za zločine u “Oluji”.

Iz zagrebačke Documente – Centra za suočavanje s prošlošću pozdravljaju najavu podizanja optužnice za zločine u “Oluji”, pošto je, kako naglašavaju, izostalo pravovremeno postupanje pravosuđa Republike Hrvatske,

“Pozivamo nadležne institucije da što prije dogovore u kojoj zemlji će se nastaviti postupak. Ukoliko optužnica bude potvrđena, zalažemo se za suđenje u prisutnosti optuženika u Hrvatskoj. Ne protivimo se univerzalnoj nadležnosti sudova, ni u Srbiji ni u bilo kojoj drugoj zemlji, jer je njena svrha onemogućavanje nekažnjivosti i obavezivanje zemalja na postupanje prema počiniteljima svih kaznenih djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom”, navode iz Dokumente i podsećaju da su još 2012. upozoravali da je zločin počinjen i da nije istražen.

Nakon uspješnog pristupanja Hrvatske Europskoj uniji te pravosudnih reformi koje su uključivale jačanje institucija u istraživanju ratnih zločina, njihovom procesiranju, te razvijanju mehanizama obeštećivanja žrtava, ovaj je slučaj predstavlja jedan od jasnih primjera kraha ovih nastojanja. Republika Hrvatska odnosno njezino pravosuđe propustili su utvrditi tko je i pod kojim okolnostima odgovaran za smrt vlastitih građana”, ukazuju iz Dokumente u jučerašnjem saopštenju.

Podsećaju da se zločin dogodio 7. avgusta 1995. oko 10 časova u selu Bravsko u BiH, kada je živote izgubilo devet osoba, od toga četvoro dece, dok je veći broj osoba ranjeno.

“Toga dana su, naime, dva nadzvučna aviona tipa MIG-21 Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, 30-ak kilometara duboko u unutrašnjosti BiH gađali kolonu civila iz južne Like i sjeverne Dalmacije, koji su tijekom vojno-redarstvene akcija “Oluja” u strahu napustili svoje domove. Kolona civila se kretala tzv. Petrovačkom cestom između Bosanskog Petrovca i Ključa, kada su je kod mjesta Kapljuh u selu Bravsko nadletjela dva aviona doletjela iz pravca zapada, odnosno Hrvatske”, podsećaju iz Documente.

Kako dodaju, u drugom preletu na kolonu vozila ispaljeno je više raketa, i tom prilikom su na mjestu poginuli Darinka Drča (1927.) i njeni unuci Jovica Drča (1989.) i Mirjana Dubajić (1974.), svi iz Brotinje kod Donjeg Lapca, sestra i brat Nevenka Rajić (1984.) i Žarko Rajić (1986.) iz Donjeg Lapca, Krstan Vuković (1951.) i njegov sin Darko (1982.) iz Donjeg Lapca te Branko Stjelja (1923.) i njegov sin Mirko (1961.) iz Nadina kod Benkovca.

“Prema izjavama svjedoka (lokalnih mještana i preživjelih izbjeglica) u koloni su bili isključivo civili, a pripadnika bilo kakvih vojnih postrojbi nije bilo nigdje u blizini. Avioni su kolonu preletjeli vrlo nisko i relativno sporo te su piloti bez ikakve sumnje morali vidjeti da se radi o civilnim vozilima, ženama i djeci. Ipak su se, nakon prvog preleta, okrenuli, na povratku raketirali kolonu te naposljetku odletjeli natrag u pravcu Hrvatske”, ukazuju iz Documente.

Navode da se istog dana dogodio još jedan sličan zločin, takođe na području BiH, kada su avioni HRZ raketirali drugi deo kolone izbeglica, s područja Korduna i Banije.

Prema njihovim dostupnim podacima u napadu na kolonu civila u selu Svodna kod Novog Grada/Bosanskog Novog smrtno su stradale najmanje tri osobe: Rade Galogaža (1955.), Marta Galogaža (1935.), Mile Malobabić (1953.) iz Slavskog Polja.

Inače, vest o podizanju optužnice uzdrmala je već loše političke odnose Beograda i Zagreba.

I dok je državni vrh Srbije pozdravljao odluku svog Tužilaštva za ratne zločine, hrvatske vlasti su odmah istakle da tu optužnicu neće prihvatiti i da će zaštiti svoje pilote.

Iako je predsednik Srbije Aleksandar Vučić pre nekoliko dana tokom inauguracije izjavio da će “vrata Beograda i kapije, i vrata Predsedništva, biti uvek otvorena za dobar dijalog i razgovor sa Zagrebom”, ostaje da se vidi koliko će se nastaviti međusobna optuživanja za zločine iz devdesetih.

“Moraćemo mnogo pažnje da posvetimo odnosima sa Zagrebom, sa Hrvatskom, da pokušamo da mnogo toga izmenimo, da se saglasimo konačno da ni na šta iz prošlosti ne gledamo na isti način, da su nam pogledi u prošlost drugačiji, različiti, ali da pokušamo da pronađemo iste naočare i iste dvoglede za budućnost, i da vidimo šta je to što možemo zajednički da uradimo”, rekao je Vučić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.