Brisanje granice između radnog i slobodnog vremena 1Foto: Pixabay/Anrita1705

Distanciranje uzrokovano virusom korona će svakako uticati na ugostiteljtvo i maloprodaju, ali će se projektovati i na navike u kupovini i ishrani, otkrivaju u izveštaju „Trendovi u prehrambenoj inudustriji 2022.“ E-Plus Marketing Centra.

Uticaj zatvaranja se, kako otkriva E-Plus, drugačije manifestovao u odnosu na uzrast. Dok su starije generacije spremne za popuštanje mera i vraćanje u normalu, kod mlađih je doprinelo već postojećem trendu socijalnog distanciranja, preteći da se kroz adaptaciju na okolnosti zadrži kao realnost.

Slobodno vreme plus zatvoreni restorani jednako je podsticaj za samostalno spremanje hrane, uočavaju paralelu u vodiču.

Kuhinjski uređaji su za vreme pandemije se vratili u modu, sa sobom su poneli i entuzijazam za kuvanje. Dodatan aspekt kulinarstva je mogućnost izražavanja kreativnosti i veći osećaj kontrole nad hranom koju unosimo u sebe, zapažaju u istraživanju.

„Popularnost koncepata zdrave ishrane, kao što su veganstvo ili autofagija dovela je do umerenije ishrane i veće potražnje za prirodnim proizvodima bez dodatog šećera. Najveći svetski brendovi su decenijama u potrazi na zdravim substitutima za šećer koji neće promeniti ukus proizvoda na koji je tržište naviklo“, saznajemo od E-Plus Marketing Centra.

Privatni proizvođači su imali korist od eksperimentisanja pojedinaca u kuhinji, time su zadobili veći deo tržista nego inače, navodi se u istraživanju.

Brisanje granice između radnog i slobodnog vremena 2
Foto: Pixabay/Anrita1705

Radom od kuće je došlo postepeno do brisanja granica radnog i slobodnog vremena, tako da posao sada preuzima sve veći deo naših života. Ovo je otkrivaju, navelo ljude da tragaju za onim opcijama u kupovini koje omogućavaju fleksibilnost.

Fokus se usmerava na polupripremljenu hranu ili sastojake koji se mogu upotrebiti za relativno brzu pripremu hrane, kako bi kupcima oslobodili deo vremena namenjenog za brigu o sebi, primećuju.

Proizvođači da bi izašli na kraj sa ovom izmenom u ponašanju, objašnjavaju u izveštaju, više obraćaju pažnju na koji je način hrana pakovana i da li omogućava višestruko bezbedno otvaranje, te davanje mogućnosti potrošaču da bez komplikacija izvrši dezinfekciju i pranje ruku.

Još jedna novina jeste vrtoglavi razvoj elektronske kupovine, gde je postalo uobičajno da proces od pretrage do dostave traje svega 60 minuta.

Pad reputacije poznatih brendova

Pokazala se pozitivna korelacija istraživanjem transparentnosti proizvođača, kako u upotrebi sastojaka tako i marketinškim poduhvatima, sa porastom lojalnosti kod kupaca.

„Lakoća objavljivanja sadržaja bez ikakve provere je dovela do značajnog pada stepena poverenja u objavljene informacije“, saopštili su u vodiču.

Dostpunost informacija, bile one tačne ili ne, su uzrokovale potrošače da se kvalifikuju kao edukovani za raspon velikih tema u prehrani.

Poreklo sirovina, genetski modifikovani sastojci i aditivi su samo neke od oblasti interesovanja, koje navode iz E-Plus Marketing Centra, zato upravo pružanjem tih informacija u opisu proizvoda se stiče poverenje. Zakonskim propisima se i obavezuju proizvođači na obavezne načine kako da deklarišu sastav svojih proizvoda.

Prevelika zastupljenost štetnih aditiva ali i jednoličan ukus industrijski proizvedene hrane, usmerava sve veći broj ljudi prema zanatskim, organskim i ne-industrijskim proizvodima, naglašavaju u izveštaju.

Dodaju da kompanije kako bi vratile kupce pokušavaju da unapređujući proizvodni proces, korišćenjem prirodnih aditiva i završnom obradom koja podeća na „ručni rad“, zadovolje potrebu za „ukusom kao nekad“.

Emocionalni uticaj potrošača

Nisu jedine promene primećene u ponašaju, pa tako vodič ističe novinu i u emocionalnom stanju ljudi, odnosno da je došlo do porasta empatije za vreme virusa korona.

Empatija se uviđa „od povećane brige prema starijima koji u vrhucima zaraze nisu mogli da izlaze iz svojih domova, do potrebe da se pomogne ljudima iz bliskog okruženja koji su osetili ekonomske posledice zatvaranja tržišta. Ljudi generalno imaju više vremena da saslušaju druge i više volje da pomognu“, zaključuju u istraživanju.

Dodaje se da su kompanije prepoznale u tome potencijal za razvoj usluga, pa su tako preduzele niz aktivnosti na poljima društvene odgovornosti i međusobne solidarnosti i pomaganja u okviru lokalnih zajednica.

Napredak se video i u ekološkoj brizi kod pojedinaca, zabrinutih za svoje životno okruženje „Svest potrošača se rapidno podiže i dolazimo u zonu „ekološke isključivosti“ –gde upotreba materijala koji nisu ekološki biorazgradivi postaje potpuno neprihvatljiva za sve više potrošača, pa čak i na račun plaćanja veće cene za jedinicu proizvoda“, prenosimo iz izveštaja o trendovima.

Zapažene životne trendove u prehrambenoj industriji, nastale pod uticajem virusa korona ali dugoročnog trajanja, su istraživale E-Plus Marketing Centar u saradnji sa Centralnoevropskom agencijom za razvoj i saradnju (CEARS).

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari