Čijom krivicom ispaštaju kućni ljubimci: Veterinari u Novom Sadu i okolini u problemu jer im je zabranjeno da leče i vakcinišu nečipovane životinje 1Foto: JKP „Veterina Beograd“ / Purina

Veterinari u Novom Sadu i okolini usmeno su obavešteni od strane inspektora da ne smeju da vakcinišu i leče životinje koje nisu obeležene, te da će u protivnom biti kažnjeni.

Veterinarska inspekcija je izdala i rešenja u kojima piše da se životinje moraju čipovati iako su, kako kažu veterinari, oni itekako svesni te zakonske obaveze, sa druge strane nisu izvršna vlast i nemaju mehanizme da vlasnike kućnih ljubimaca nateraju da to urade. Konačno, smatraju da je odgovornost za taj posao na vlasnicima, a ne njima.

Zbog toga je i sazvan sastanak Veterinarske komore Srbije, odnosno okrugli sto veterinara Južnobačkog okrugla, gde je iznet stav veterinara male prakse da je zakonska obaveza vlasnika da obeleži životinju (većinom se radi o psima) i da je on u prekršaju ako to nije uradio.

Veterinari takođe smatraju, da nije etički ali ni u skladu sa njihovim pozivom da odbijaju lečenje životinje zato što nije obeležena.

“Uprava za veterinu pokušava da preko veterinara koji rade u maloj praksi, izvrši pritisak na odgajivače. Ali to nije odgovarajući način. Naša preporuka je da odgajivačima treba pomoći tako što ćemo se izboriti da Srbija stekne status zemlje slobodne od besnila, te na taj način da se ukine neophodnost titar testa. Ako je to nemoguće, bar da se ukine 90 dana čekanja nakon testiranja, jer se na taj način teraju odgajivači na šverc”, zaključni su sa održanog okruglog stola.

Takođe, veruju, da treba izvršiti pritisak na kinološki savez da nije moguće izdati nijedan rodovnik bez broja čipa, ni domaći ni eksportni.

Vladimir Ćurčić veterinar iz Novog Sada i predstavnik ovog okruglog stola, kaže za Danas da već godinama postoji zakonska obaveza da se obeležavaju životinje prilikom prve vakcinacije, kada napuštaju leglo, odnosno najkasnije 90 dana od rođenja.

“Mi tu uslugu samo prižamo, ne možemo prisiliti nikog da čipuje životinju. Izjave veterinarski inspektora se inače od ambulante do ambulante razlikuju, a nama su sada rekli da ako vlasnik neće da obeleži životinju, mi ne smemo da ju vakcinišemo. Neki inspektori insisitiraju i da ne možemo da ih lečimo, što je u koliziji sa etikom i drugim zakonima ove zemlje. Kako da ne izlečim životinju koja je bolesna”, kaže ovaj veterinar.

U Beogradu je dodaje, kako mu kažu kolege, praksa da pismeni odgovor vlasnika kako ne želi da čipuje ljubimca, dovoljna da veterinari nastave sa radom i tako ne dođu pod udar inspekcije i dobiju eventualne kazne.

U zapisniku koji im je podeljen od strane inspektora, piše da ne mogu da uvode u protokol životinje koje nisu čipovane.

„To zapravo znači da ne mogu da ih lečim. Ili da ih izlečim, ali da to radim na crno. Oni nas ovim uvode u sivu zonu. Sastavili smo dopis Veterinarskoj komori i kada dobijemo pravno tumačenje, obratićemo se Upravi za veterinu. Zanima nas da li možemo da budemo odgovorni što vlasnik ne želi da obeleži životinju“, nastavio je Ćurčić.

Njih zanima i da li veterinar može da odgovara zato što u evidenciji (ambulantni protokol, spisak zaštitnih cepljenja) postoje životinje bez čipa? Da li se razlikuje ta eventualna odgovornost ako je u pitanju preventiva ili kurativa?

U rešenju veterinarske inspekcije je takođe napisano da promenu vlasnika u Centralnoj bazi može da radi samo veterinarska stanica koja radi program mera.

“Potrebno nam je i pravno tumačenje, da li je to zaista tako jer to ne odgovara veterinarima male prakse iz više razloga. Da li više veterinarskih ambulanti može da ima zajedničku bazu podataka u kojoj će deliti podatke svojih pacijenata i njihovih vlasnika. Šta je tu dozvoljeno, a šta nije sa aspekta Zakona o zaštiti podataka o ličnosti?”, kaže se dalje u zaključcima sa ovog sastanka.

Pored ovih hitnih problema postoje i problemi koji su kako kažu prisutni već godinama unazad, a jedan od njih je i način vođenja veterinarske evidencije koji je preobiman, te izuzetno zastarela administracija, koja opterećuje rad veterinara i vremenski i finansijski. Neophodna je tako smatraju izmena zakonske regulative, da bi mogli da se koriste elektronski protokoli i da se uvažavaju fiskalni računi uz veterinarski izveštaj, umesto postojećih blok računa.

“Centralna baza životinja treba da se proširi i omogući unošenje i drugih životinja (konji, ptice, kunići, lasice, zmije i svi drugi ljubimci koji treba da se obeležavaju), jer veterinari male prakse obeležavaju i druge životinje takođe, ali se to nigde ne unosi i ne zavodi”, zaključeno je na sastanku.

Odgovore iz Uprave za veterinu, zašto se pritiskaju veterinari za nešto što je obaveza vlasnika, objavićemo čim ih dobijemo.

Više informacija iz ovog grada čitajte na posebnom linku.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari