Da li nam je zaista i zbog čega Jugoslavija sve bolja i bolja, kao što tvrdi Sidran? 1

U velikom intervjuu Danasu, Abdulah Sidaran, pesnik, dramski pisac, autor legendarnih scenarija za filmove „Sjećaš li se Doli Bel?“ i „Otac na službenom putu“, kazao je „Jugoslavija je bila i biće sve bolja i bolja, zato što je naša stvarnost sve gora i gora“.

Odgovarajući na Danasovo pitanje dana kako komentariše ovu izjavu, reditelj Goran Marković kaže „Nema se šta dodati. Sidran je bio i ostao srce Jugoslavije.“.

Glumac Irfan Mensur navodi da je „Sidran konstatovao da će nam biti sve gore i gore, a ja bih samo postavio pitanje da li nam je ikad bilo bolje“.

– Ja lično nikad nisam odustao od Jugoslavije, čak sam insistirao da me izbace iz balkanske enciklopedije zato što nisu hteli da prihvate moje opredeljenje i rekli su mi da ne mogu više da pišu da sam Jugosloven. To je enciklopedija pravljena 1992. godine u kojoj sam ja već bio kao neka jedinica ali su hteli da je osveže. I to je bilo vreme kad je trebalo iskazati svoju pripadnost da ste neko. Ja sam jednostavno rekao da ne dolazi u obzir da menjam pripadnost jer sam se već ranije izjasnio kao Jugosloven i ostao sam Jugosloven. Rekli su da nemaju tu opciju, a ja njima da je to u redu ali da me onda izbace iz enciklopedije i oni su me izbrisali. Nisam pristao da ne budem Jugosloven kao ni danas, kao i u vreme kad je bilo bogohulno izgovarati da  ste Jugosloven i nikad neću, do svoje smrti odustati od toga da sam Jugosloven – kaže Mensur.

S druge strane istoričar Bojan Dimitrijević ističe da iako razume ovu izjavu, on sam je veliki protivnik ideje Jugoslavije.

– Razumem šta je gospodin Sidran želeo da kaže. Međutim, Jugoslavija je bila velika istorijska greška, što su i pokazali ratovi 1941. i 1991, koji su bili dva krvava referenduma protiv te države. Iako sam odrastao u Jugoslaviji, veliki sam protivnik Jugoslavije osim proučavanja u domenu istorije i kulture – kaže Dimitrijević.

Urednica NIN-a Vesna Mališić međutim zaključuje da Sidranova konstatacija pokazuje ono što svi možemo videti.

– Države nastale nakon raspada Jugoslavije, posebno one koje nisu u međuvremenu postale članice EU, 25 godina nakon raspada bivše države žive kao ofucani restlovi jedne zemlje bez konsolidovanih granica, demokratije, ljudskih prava. Izgledamo kao besmisao raspada jedne države bez mogućnosti da dođemo k sebi, shvatimo gde smo i šta nam je budućnost. Kada pogledamo šta smo odbacili i dokle smo došli, moramo da budemo depresivni – kaže Mališić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari