Tačno je deset godina od kada je, 9. avgusta 1999, tadašnji ruski predsednik Boris Jeljcin imenovao Vladimira Putina za vršioca dužnosti ruskog premijera posle raspuštanja vlade Sergeja Staniševa. Nekoliko dana kasnije ruska Duma imenovala je Putina za premijera, koji je tako postao peti šef vlade za 18 meseci. Ostatak istorije bio je sledeći: Jeljcin podnosi ostavku uoči Nove godine, čime je bio popločan put za postavljenje Putina za predsednika Rusije marta 2000.
Ruski pisac Anton Pavlovič Čehov napisao je krajem 19. veka da „u Rusiji talentovan čovek ne može biti besprekoran“. Danas je teško naći bolji opis za Vladimira Putina. Deceniju od ustoličenja na politički vrh zemlje, Putin se nametnuo kao arhitekta ponosne i ekonomski snažne zemlje koja se oporavila od poniženja i haosa nastalog nakon raspada Sovjetskog Saveza, iako po cenu ograničenja sloboda, smatraju analitičari.
„Pre 10 godina stanovništvo je bilo podeljeno i polovina je još verovala da živi u Sovjetskom Savezu. Putin je to promenio. Konačno, on je začeo novu zemlju“, rekao je politikolog Gleb Pavlovski, koji je za vreme Putinovog predsedničkog mandata bio konsultant u Kremlju i šef Fondacije za efikasnu politiku.
Epopeja Vladimira Vladimiroviča (56) nije, međutim, jednostavna i bez kontroverzi. Tek što je došao na vlast, Putin je pokrenuo drugi rat u Čečeniji, a zatim počeo da se udaljava od uticajnih oligarha, poslovnih ljudi bez skrupula koji su obeležili godine Jeljcinove vladavine. Putin je primorao medije na bezuslovnu lojalnost, suzbio liberalnu opoziciju u parlamentu i postavio nove guvernere regiona pod paskom Moskve. Jedan od vodećih aktivista za ljudska prava u Rusiji i kritičar vlasti Lav Ponomarjov ocenio je da je istorijski značaj u tome što je sa Putinom u zemlji prestala da se razvija demokratija, i izabran put konfrontacije sa svetom. „Dok se može reći da je pod Jeljcinom demokratija napredovala korak po korak, sa dolaskom Putina, krenuli smo u suprotnom pravcu“, rekao je Ponomarjov.
Prema nedavnom istraživanju javnog mnjenja nezavisnog centra Levada, 63 odsto ispitanika ocenilo je kao pozitivno to što je glavnina moći koncentrisana u Putinovim rukama. „Političari u Rusiji vrednuju se po drugačijim kriterijumima od onih na Zapadu“, kaže Olga Krišćanovskaja, stručnjak iz elite Kremlja. „Na Zapadu su delotvornost i uspešnost vrlo bitni. Ali ovde najvažnija stvar jeste utisak snage, a za sve Ruse Putin je veoma jak“, dodaje ona.
„Slabe tuku“, čuvena je Putinova rečenica uz ocenu da se Rusija „pokazala slabom“ nakon raspada SSSR i kao zemlja koja se loše prilagodila savremenom svetu. Putin nastoji da se pokaže kao nepogrešiv i odlučan, kao što je to bio posle ubistva novinarke Ane Politkovske u oktobru 2006. za koju je rekao da je „beznačajna“.
Ruski premijer se, takođe, ne stidi da pokaže i svoju fizičku snagu i kondiciju, koje već ilustruje crni pojas u džudou. Prošle nedelje podmornicom se spustio na 1.400 metara na dno jezera Bajkal, obnažio torzo na odmoru u Sibiru i plivao „delfin“ ispred objektiva fotografa u ledenoj reci. „Putin, to je kao Mesec i Sunce, nikada vam ne dosadi“, rekao je milijarder Vladimir Brincalov za časopis Vlast.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


