Forum za etničke odnose: Položaj manjina bitan za evropske integracije

Srpsko – hrvatski odnosi su ključni za proboj ka rešavanju odnosa prema manjinama, ocenio je rukovodilac tima autora Zoran Milivojević, uz konstataciju da je mađarska nacionalna manjina u Srbiji integrisana u vlast i da tu ima najmanje problema, „što ne znači da nema otvorenih pitanja“.

Milivojević je konstatovao da je u Makedoniji srpska manjina zastupljena u parlamentu, ali da stepen manjinskih prava zavisi od političkih odnosa, koji su u stagnaciji.

Što se tiče Bosne i Hercegovine, vladajuća partija u BiH – Stranka demokratske akcije, zainteresovana je za položaj Bošnjaka u Srbiji, izjavio je Milivojević.

Urednik analize Nenad Đurđević je rekao da za Srbiju najveći značaj imaju specijalni odnosi sa Republikom Srpskom.

Ne postoje razvijeni odnosi između Beograda i Federacije BiH. Uglavnom su vezani za hrvatski deo Federacije BiH i to ekonomiju i podršku stavovima Hrvatske demokratske zajednice, izjavio je Đurđević.

Prema njegovim rečima, Hrvatska je vrlo aktivna u EU što se tiče svoje nacionalne manjine u Srbiji i sporne granice na Dunavu.

Đurđević je ocenio da su odnosi između nacionalnih manjina i zajednica posledica ratnih sukoba između bivših jugoslovenskih republika.

Sa državama sa kojima smo bili u konfliktu je mnogo teže uspostavljanje dobrosusedskih veza. Prisutni su drugačiji pogledi na prošlost, dolazi do revizije istorije, pojavljivanja neofašističkih i nacionalističkih grupa, koje se zalažu za drugačije odnose sa susedima, izjavio je Đurđević.

On je rekao da se stiče utisak da su manjine, umesto da budu most Srbije prema susedima, postale neka vrsta monete za potkosurivanje.

Jedan od autora Siniša Tatalović je ocenio da je „opasno manjine doživljavati kao most“.

U sukobima se prvo ruše mostovi, pa tako i manjine prve stradaju, konstatovao je Tatalović.

On je izjavio da je u Hrvatskoj proces oblikovanja modela zaštite prava nacionalnih manjina trajao dugo, do 2002. godine.

Ustavni zakon o zaštiti nacionalnih manjina je bio uslov za prijem Hrvatske u EU i napravljen je na vrlo visokom nivou, ali nije bilo sigurno da će biti potrebno da se primenjuje. Javost je smatrala da su utvrđena prava suviše visoka, rekao je Tatalović.

On je izjavio da je 2013. godina predstavljala vrhunac napora u zaštiti ljudskih prava, ali da se ulaskom Hrvatske u EU to promenilo.

Kao da je javnost počela da smatra da prema manjinama može da se ponaša kako želi, pa su se pojavile neke agresivne inicijative, sa ciljem degradacije prava nacionalnih manjina, rekao je Tatalović.

On je konstatovao da su Srbi u Hrvatskoj i Hrvati u Srbiji u poslednjoj deceniji prošlog veka doživeli progon i demografski slom.

Jedan od problema srpske zajednice u Hrvatskoj je odsustvo elementarnih ljudskih, ekonomskih i socijalnih prava, izjavio je Tatalović, navodeći da u Lici i na Kordunu i Baniji neka naselja još nemaju struju.

Samo u Istočnoj Slavoniji srpski učenici imaju celokupnu nastavu na srpskom jeziku i ćirilici. Ne ostvaruje se pravo na službenu upotrebu jezika i pisma. U državnoj administraciji bi zastupljenost nacionalnih manjina trebalo da iznosi osam odsto, ali je taj procenat znatno niži, a situacija je lošija posle ulaska Hrvatske u EU, rekao je Tatalović.

On je izjavio da se Hrvatska 1997. obavezala na televizijske informativne emisije na šest jezika manjina, ali da to nije učinjeno.

Medijski prostor u Hrvatskoj je sve više opterećen govorom mržnje, koji pripadnike manjina izlaže diskriminaciji, konstatovao je Tatalović.

Jedan od autora Darko Baštovanović je ocenio da Srbija nema sistem zaštite nacionalnih manjina.

U Srbiji se često govori o postojanju najviših standarda zaštite nacionalnih manjina, ali Hrvati nisu predstavljeni ni na republičkom, ni na pokrajinskom, ni na lokalnom nivou, za razliku od zastupljenosti Srba u Hrvatskoj, rekao je Baštovanović.

On je izjavio da država Srbija ne pokazuje interes da vrati imovinu hrvatskih društava u Sremu i da hrvatski učenici pohađaju srednje škole bez ijednog udžbenika na maternjem jeziku.

Srbija se obavezala da će se formirati redakcija na hrvatskom jeziku na radioteleviziji Srbije, ali se to nije dogodilo. Hrvati nisu srazmerno zastupljeni u državnim organima, pa u policiji rade samo 62 Hrvata, rekao je Baštovanović.