Ko je direktor Gimnazije u Čačku čiji je kolektiv odbio da radi po smernicama Ministarstva prosvete? 1Foto: Screenshot N1

Za sebe često kaže da je „prvi među jednakima“.

Da nije tako, teško da bi saopštenje Nastavničkog veća Gimnazije u Čačku, koje je odbilo da radi po smernicama Ministarstva prosvete, bilo objavljeno na sajtu te škole.

Ivan Ružičić, direktor čačanske Gimnazije, na čelu kolektiva te srednje škole nalazi se od 2001. i trenutno mu teče šesti mandat.

Hrabar i principijelan, dosledno se godinama unazad bori za reformu gimnazija, podizanje kvaliteta obrazovanja u Srbiji i da prosvetne vlasti čuju i uvaže mišljenja prosvetnih radnika.

A da prosvetare niko nikad ništa ne pita, konstatovali su i članovi Nastavničkog veća Gimnazije u Čačku koji su u obraćanju javnosti poručili da „nastojeći da odbrane obrazovno-vaspitnu ulogu škole, stalno pozivaju na dijalog i uzajamno uvažavanje“.

„Već dugo dajemo konstruktivne predloge koje Ministarstvo ne čuje: umesto dodavanja novih predmeta predlažemo smanjenje broja učenika u odeljenju i smanjenje broja časova po nastavniku, kao i rasterećenje programa, a ne snižavanje kriterijuma“, poručuju članovi Nastavničkog veća Gimnazije u Čačku.

Gotovo identične predloge iznosio je ranije i Ivan Ružičić, kao predsednik Upravnog odbora Društva direktora Srbije, ali je resorno ministarstvo bilo gluvo i za predloge onih koje je samo postavilo.

„Da li se postavlja upravnik zoološkog vrta?“

Našao se svojevremeno Ružičić na meti nekih sindikata obrazovanja koji su 2015. u jeku rasprave o izmenama zakona tražili organičavanje broja mandata direktora škola i prozvali „večite direktore“.

Ružičić je tada za Danas kazao da ograničavanje broja mandata direktora obrazovnih ustanova neće sprečiti uticaj politike u obrazovanju, jer to ne znači da na rukovodeća mesta u školama i dalje neće biti postavljani ljudi bliski političkim strankama.

– Ja sam direktor Gimnazije u Čačku u četvrtom mandatu. Svaki put sam išao na proveru i dobio apsolutnu podršku kolektiva, prema tome, biti direktor za mene je obaveza i dužnost, a ne funkcija- kazao je tada Ružičić.

Na komentar novinarke Danasa da su u većini škola direktori postavljeni po političkoj liniji i da se mišljenje nastavničkog veća ne uvažava, Ružičić je rekao da je to tačno, ali da to „više govori o nastavnicima i sindikatima u tim obrazovnim ustanovama koji nisu uspeli da se ovakvim pojavama suprotstave“.

– Kakav je to kolektiv koji je dozvolio da mu nametnu direktora koga zaposleni ne podržavaju i kakav je to školski odbor koji ne prihvata mišljenje nastavničkog veća? Upućujem pitanje nastavnicima: da li se njima postavlja upravnik zoološkog vrta ili prvi među jednakima? Slobodu vam niko ne daje na tacni, prosvetni radnici moraju da se izbore za nju i dostojanstvo svoje profesije – govorio je te 2015. Ivan Ružičić.

Pokušaj disciplinovanja

Zbog odluke da prekine nastavu u Gimnaziji u Čačku kada je uoči proglašenja vanrednog stanja u proleće 2020. godine utvrđeno da su neki učenici bili u kontaktu sa osobom zaraženom koronavirusom, tadašnji ministar prosvete Mladen Šarčević pretio je da će ga kazniti.

„Ja smatram da je moja odluka ispravna, nisam dobio zvanične stavove ministra prosvete. Moja uloga kao direktora je da vodim računa o zdravlju i bezbednosti, preuzeo sam je i sada stojim iza toga“, odgovorio je Ružičić na ministrov pokušaj disciplinovanja.

Samo dva dana kasnije vlast je donela odluku da zatvori sve škole.

Ivan Ružičić je kao profesor filozofije bio jedan od osnivača Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije. Sindikat obrazovanja Čačak, kao deo Unije, ima svoje jako uporište u čačanskoj Gimnaziji, redovni su učesnici protesta i štrajkova, ali su i tu pokazali intergritet.

Nastavnici Gimnazije su, povodom odluke Sinidkata obrazovanja Čačak i Unije sindikata prosvetnih radnika o štrajku zbog ubistva učenika i školskog čuvara u OŠ „Vladislav Ribnikar“, zaključili da je ona „neprimerena trenutku“.

„Nastavnici Gimnazije smatraju da bi u ovim teškim danima za naše društvo i državu svi nastavnici trebalo da budu sa svojim učenicima i da zajednički, uz ljubav prema znanju, saradnju i međusobno poverenje lakše prebrodimo ovaj težak udarac za prosvetni sistem i sve nas“, naveli su tada u saopštenju koje je potpisao direktor škole Ivan Ružičić.

Ružičić je obišao sva odeljenja i razgovarao sa đacima koji su se slažili da treba da budu u svojoj školi, dan posle tragedije u beogradskoj osmoletki.

„Veoma sam ponosan na učenike Gimnazije koji su pokazali zrelost i razumevanje sutuacije“, rekao je tada Ružičić, koji ne krije ponos što mnogi maturanti gimnazije koju je i sam završio, uspešno nastavljaju školovanje na državnim univerzitetima kao budžetski studenti.

Od đaka do direktora

Rođen je u Čačku 1961. godine. Završio je Gimnaziju u Čačku, a diplomirao filozofiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu.

Od 1989. do 1993. godine radio je kao profesor filozofije u Gimnaziji u Gornjem Milanovcu, a od 1993. je predavao filozofiju u Gimnaziji u Čačku.

U periodu od oktobra 2000. do 2004. bio je odbornik u SO Čačak zadužen najpre za obrazovanje, a zatim za kulturu.

Za v.d. direktora Gimnazije u Čačku izabran je u junu 2001. godine, a za direktora u oktobru 2002. Na toj funkciji se nalazi do danas.

U svojoj biografiji je naveo da se pored profesionalnih obaveza u školi bavi i pitanjima koja su vezana za reformu obrazovanja uopšte, a posebno reformom gimnazija.

Smatra da je osnova dobrog rada škole u: prepoznatljivim profesorima i učenicima, dobroj organizaciji rada škole, koja podrazumeva precizno definisane procedure, uz uključivanje sve aktere školskog života, te maksimalna autonomija škole u realizaciji osnovnih uloga i ciljeva škole.

„U svom profesionalnom radu polazim od ovih pretpostavki i smatram da je to dobra osnova za postavljanje kulta znanja i rada kao osnovnih vrednosti na kojima treba da počiva jedno društvo, kao i dobra osnova za vraćanje dostojanstva profesiji učitelja i vaspitača“, naveo je Ružičić.

Jedan je od osnivača Društva direktora škola Srbije, trenutno je predsednik Upravnog odbora tog udruženja.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari