Ivermektin nije ni ispitan, ni bezbedan, ni efikasan 1Foto: EPA-EFE/ MARKO ĐOKOVIC

Iako su stručnjaci u medijima više puta upozoravali da lek ivermektin, inače iz veterinarske farmacije, nije bezbedan (može biti i poguban) a kamoli delotvoran u lečenju korone, na društvenim mrežama se ponovo „aktivirala njegova uspešnost“.

Pojavile su se i priče da čak i pojedini lekari kod nas prepisuju ovaj nedovoljno ispitan lek kao prevenciju od virusa kovida ili za njegovo lečenje. S druge strane pojavile su se priče o brojnim porodicama koje su se potrovale uzimajući ovo sredstvo za čišćenje parazita kod krupne stoke.

Američka Agencija za hranu i lekove (FDA) u svom saopštenju naglasila je da „nema podataka koji bi podržali upotrebu ivermektina u lečenju ili prevenciji virusa kovid 19, kao i da su se u vezi sa njim pojavile mnoge dezinformacije. Kolegama iz Amerike, u martu ove godine, pridružili su se i stručnjaci iz Evropske agencije za lekove (EMA) koji su pregledali sve poslednje dokaze o upotrebi ivermektina u prevenciji i lečenju kovida 19 i jasno zaključili da „dostupni podaci ne podržavaju upotrebu bez odgovarajućih kliničkih ispitivanja“.

I PROIZVOĐAČ SE OGRAĐUJE

Inače, čak se i kompanija „Merck“ koja proizvodi ovaj lek (za koji niko od nas nije ni čuo do početka pandemije) oglasila saopštenjem godine naglasivši da „na osnovu pretkliničkih studija, nema naučnog osnova za potencijalni terapeutski efekat ivermektina na pacijente koji imaju kovid 19“ kao i da „nema ubedljivih dokaza o kliničkoj efikasnosti ivermektina na pacijentima s kovidom“. U svom saopštenju „Merck“ je istakao da u „većini studija, ima zabrinjavajuće je malo podataka o bezbednosti leka“.

Ipak, sve to izgleda da nije bilo dovoljno, jer pojedini mediji javljaju kako ivermektin nestaje iz apoteka, a tu su i priče o njegovoj preporuci od strane pojedinih zdravstvenih radnika.

Osim etičkih, prepisivanje ivermektina za lečenje virusa korona moglo bi da ima i krivičnih posledica. Naime, Krivični zakonik predviđa zatvorske kazne u rasponu od tri meseca do tri godine za lekara koji pri pružanju lekarske pomoći primeni „očigledno nepodobno sredstvo“.

Međutim, kako za Danas objašnjava advokat Ljubiša Živadinović, stručnjak za medicinsko pravo, dopisivanje i preporuke odnosno reklame preko društvenih mreža ne potpadaju pod pružanje lekarske pomoći.

– Lek ivermektin nema odobrenje Agencije za lekove za ovu svrhu i stoga je svako prepisivanje ovog leka za lečenje virusa korona mimo zakona. Zakon ne zabranjuje pacijentima da na svoju ruku koriste alternativnu medicinu i isprobavaju razne lekove. Ono što je kažnjivo jeste ukoliko je lekar pacijentu koji boluje od virusa korona prepisao ivermektin, a on kao posledicu toga imao pogoršano zdravstveno stanje. Tada pored krivičnog, pacijent može da pokrene i parnični spor za nadoknadu štete, ističe Živadinović.

Pisanje saveta u Vajber grupama, navodi Živadinović, ne može da se podvede pod krivično delo nesavesno pružanje lekarske pomoći.

– Pisanje na društvenim grupama nije isto što i prepisivanje leka. To su samo priče, a sloboda mišljenja se krivično ne može sankcionisati. Tu eventualno može biti disciplinske odgovornosti zbog kršenja etičkog kodeksa pred Lekarskom komorom, navodi on.

PANIĆ: OPASNA NEŽELJENA DEJSTVA

Po mišljenju doktora Radeta Panića, predsednika Sindikata lekara i farmaceuta Srbije, ivermektin je prvenstveno lek koji se koristi u veterini kao antiparazitik, dakle za čišćenje od parazita.

Taj lek se ipak nalazi na D listi za humanu upotrebu, takođe, protiv parazita i najčešće se, u tom slučaju koristi kao emulzija za spoljnu upotrebu. Neke metaanalize (a to je nešto što može da se „namešta“) u jednom trenutku su „rekle“ da „on ima neka dobra dejstva u početku bolesti ili preventivno“. Ali, ozbiljne studije su pokazale da su njegova neželjena dejstva koje su rađene sa brojnim proverama i „slepim“ probama u odnosu na eventualnu korist nikako nisu dovoljna da bi se on propisivao i primenjivao, kaže doktor Panić. On ističe primer favipiravira, japanskog antivirusnog leka kome je efikasnost 50 posto.

– Njega koristimo, ali to je minimum efikasnosti koji bi jedan lek morao da ima da bi bio primenjivan. Takođe, ovaj lek nema mnogo neželjenih dejstava, dok kod ivermektina ona mogu da budu veoma izražena a posebno u situacijama gde pacijenti sami sebi „ordiniraju“ jer ako se uzme velika doza, to može da bude veoma opasno po njihovo zdravlje, izričit je on.

Panićevo lično mišljenje na osnovu svega što zna iz stručne literature je da ivermektin nije lek koji bi mogao da se primenjuje bezbedno i efikasno u lečenju od kovida. Međutim i on je čuo iz priča pacijenata da su neke njegove kolege preporučivale ivermektin kao prevenciju od kovida ili u njegovom lečenju.

– Ono što se moglo, ne samo između redova, već skoro direktno da „pročita“, jeste to da su to radili lekari iz grupe u kojoj su i tri profesora sa Beogradskog univerziteta među kojima su i potpisnici zahteva Ministarstvu da se odobri upotreba ivermektina za lečenje kovida. Dakle, imate zvaničan dopis grupe lekara koji je upućen Ministarstvu i Agenciji za lekove gde oni traže da se odobri njegova upotreba. Na osnovu toga mogu da pretpostavim da su ti lekari preporučivali ivermektin pacijentima za upotrebu, navodi Rade Panić i podseća da je reč o ljudima koji imaju Vajber grupu gde se kao „dokazi“ navode skrinšotovi raznih tekstova i primera na osnovu kojih „te kolege“ preporučuju pacijentima lečenje ivermektinom.

SUMNJIVE „PREPORUKE“ I „STUDIJE“

–  Najbitnije jeste to da trenutno u Srbiji nije dozvoljena njegova upotreba za lečenje kovida i dok se to ne promeni nijedan lekar ili zdravstveni radnik ne bi smeo da ivermektin preporučuje niti ordinira pacijentima, izričit je doktor Panić.

Da zdravstveni radnici ne bi trebali i smeli da preporučuju bilo šta van onoga što je već odobreno slaže i se prof. dr Slobodan Janković, redovni profesor farmakologije i toksikologije na Fakultetu medicinskih nauka u Kragujevcu, lekar na čelu Službe za kliničku farmakologiju kragujevačkog Univerzitetskog kliničkog centra.

– Stvar je sasvim jasna. U principu nikada i niko ko radi u zdravstvu ne bi trebalo da preporuči lek koji nije dobio zvanično odobrenje Agencije za lekove za korišćenje na ljudima. Tek kada neki lek prođe sve filtere agecija za lekove i stranih i naših za njega se može reći da je bezbedan i dovoljno efikasan za primenu u lečenju. Razne „preporuke“ i „studije“ ne dokazuju još uvek ništa o njegovoj efikasnosti i bezbednosti, smatra profesor Janković.

Precizni zakonski uslovi

Po dr Jankoviću postoji mogućnost da se upotrebi lek i van indikacija, ali on mora, makar da bude registrovan kod nas za upotrebu na ljudima ili uvezen pod posebnim uslovima. „Dakle, postoje vrlo precizni zakonski uslovi koji sve to regulišu štiteći sigurnost pacijenata. Izuzetno je neodgovorno, van ovih propisanih zakonskih i zdravstvenih uslova, preporučivati preko medija i društvenih mreža nešto što je van svih ovih nabrojanih principa“, zaključuje farmakolog Janković.

Opet iz Nestorovićeve „kuhinje“

Još proletos „Istinomer“ je razvejao zablude o čudotvornom dejstvu ivermektina u tekstu koji je bio iniciran objavom na Fejsbuku doktora Nestorovića u kojoj je pisano o ovom, navodno „čudotvornom“ leku protiv kovida 19. „Istinomer“ je naveo sve dokaze da ivermektin ne pomaže u lečenju i prevenciji kovida, a njegova upotreba na svoju ruku može biti i opasna.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari