
Pre 20 godina, u jeku potrage za optuženima za ratne zločine, redakcija lista Danas bila je izložena brutalnim pretnjama, dok su javni intelektualci i strani mediji otvarali pitanja moralne odgovornosti i suočavanja sa zločinima iz devedesetih. Tri teksta objavljena u junu 2005. godine osvetljavaju kompleksnu sliku srpske stvarnosti u tom trenutku.
Pretnja smrću glavnom uredniku Danasa
U junu 2005. redakciju lista Danas pogodio je brutalan incident – poziv sa smrtonosnom pretnjom upućenom tadašnjem glavnom uredniku Grujici Spasoviću. Pozivalac se predstavio kao pripadnik „ličnog obezbeđenja generala Ratka Mladića“ i poručio da će Spasović biti ubijen zbog pisanja o Mladiću: „Od danas je mrtav. Ubićemo ga, odseći glavu, noge i ruke…“
U izveštaju člana obezbeđenja koji je primio poziv navodi se da je sagovornik delovao ljutito, ali ne i vulgarno. Danas je odmah obavestio nadležne organe, izražavajući očekivanje da će pozivalac biti identifikovan preko listinga. Ova pretnja je označena kao jedna od najbrutalnijih do tada.
Čudovišta među nama: Ratko Božović o zločinima, ćutanju i intelektualcima
U autorskom tekstu pod naslovom „Čudovišta među nama“, sociolog kulture Ratko Božović ponudio je beskompromisnu analizu moralnog stanja srpskog društva i posebno intelektualne elite, povodom tadašnjih reakcija na objavljeni snimak egzekucije šest Bošnjaka iz Srebrenice, koji je šokirao svet.
Božović je izrazio zaprepašćenje što je deo društva pokušao da snimak proglasi montiranim, povlačeći paralele sa negiranjem zločina na Markalama. Kritikovao je Pravni fakultet zbog organizacije tribine koja je, umesto da afirmiše istinu, bila „fabrika laži i bahaćenja“.
Najveći deo odgovornosti, piše Božović, snose intelektualci: „Oni koji su morali biti najglasniji, najrazgovetniji i najdosledniji u negaciji zločina.“ Umesto toga, optužuje ih za decenijsku hibernaciju i saučesništvo u zaslepljivanju javnosti. Ukazuje na to da su u ratnim devedesetima bili „mentori militantnim političarima“ i da su svojim ćutanjem nakon promena 2000. godine omogućili nastavak moralne dezorijentacije.
Posebno ističe propust medija da ovaj trenutak iskoriste kako bi pitanje ratnih zločina postavili kao „prvorazredno nacionalno i civilizacijsko pitanje“. Njegov tekst kulminira pozivom na moralno samoodređenje i osvetljava činjenicu da je relativizacija zločina put ka njihovom ponavljanju.
Kompletna digitalna arhiva svih brojeva Danasa od 1997. do danas dostupna je članovima Kluba čitalaca Danasa na portalu klub.danas.rs.
Tajna pisma Radovana Karadžića: Intimni portret begunca
U trećem tekstu, koji prenosi britanski Tajms, javnost je prvi put dobila uvid u lični svet Radovana Karadžića, kroz pisma koja je iz ilegale pisao supruzi Ljiljani. Ova pisma, nastala između aprila 2001. i decembra 2002. godine, svedoče o njegovim metodama skrivanja, emotivnom životu i narativu samosažaljenja koji je gradio.
Karadžić piše o „vulkanski razjarenim emocijama“, izražava čežnju za tajnim susretima, piše da mu je „celo biće gladno nje“. U pismima se pominju i kuriri „Brkić“ i „kučka“, čiji identiteti nisu razjašnjeni, kao i komentari o garderobi koju mu šalje: „Garderoba mi je mala, majice su dva broja manje…“.
U političkom delu pisama, iznosi ogorčenje na Biljanu Plavšić i priznaje da je supruga dolazila u njegovo skrovište, uprkos njenim tvrdnjama da ga godinama nije videla. Pisma su prepuna instrukcija o kretanju, skrivanju i izbegavanju nadzora.
Njegove reči o „Bogu koji ga čuva“ i samoprikazivanje kao pravednika dodatno osvetljavaju njegov mentalni sklop u trenutku kada se svet prisećao desetogodišnjice srebreničkog masakra. Veruje se da su pisma zaplenjena tokom NATO racija u Karadžićevoj kući na Palama i da su autentična.
Paralela sa današnjicom
Danas, dve decenije kasnije, i Ratko Mladić i Radovan Karadžić su uhapšeni i osuđeni pred Haškim tribunalom, a javna svest o zločinima u bivšoj Jugoslaviji značajno je porasla, iako ne bez otpora. Nažalost, relativizacija zločina i napadi na novinare nisu nestali – podsećanje na događaje iz 2005. opominje koliko je važno istrajavati u istini i javnom razotkrivanju nasleđa nasilja.
* Ovaj tekst je generisan uz pomoć veštačke inteligencije i baziran na arhivskim izvorima. Svi podaci su predstavljeni u informativne svrhe.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.