Lažni oglasi za posao prvi korak ka radnoj eksploataciji: Europol savetuje kako da ih prepoznate 1Foto: Aleksandar Roknic

Iako je seksualna eksploatacija kod većine ljudi prva asocijacija na trgovinu ljudima, sve češće moderno ropstvo se pojavljuje u obliku radnog iskorišćavanja. Prvi koraci koji dovode do radne eksploatacije uglavnom su lažni oglasi za posao.

Lažni oglasi koje objavljuju nepostojeće kompanije, ili oglasi u kojima se radni uslovi predstavljaju znatno boljim nego što su u stvarnosti su uglavnom u pitanju.

Europol, agencija Evropske unije za međunarodnu policijsku saradnju, objavila je uputstvo građanima kako da prepoznaju lažne oglase za posao.

Kako se ističe u dokumentu, lažni oglasi su najčešće usmereni ka ekonomski ugroženim građanima koji traže načine da poprave finansijsku situaciju u kojoj su se našli. Često se oglašavaju poslovi u inostranstvu, čime se potencijalne žrtve izoluju od moguće mreže podrške.

Lažni oglasi prvi od tri koraka

Najpre se lažni oglasi objavljuju na društvenim mrežama, sajtovima na kojima se inače objavljuju oglasi ili na nekoj drugoj digitalnoj platformi. Svaki oglas obećava visoku zaradu, primaljive uslove rada i druge benefite.

Jednom kada se neko javi na oglas, kontaktira ih osoba preko aplikacija za komunkaciju kao što su Telegram, WhatsApp, Viber i druge. Osoba koja ih kontaktira deluje kao da je iz legitimne kompanije.

Kada žrtve stignu na radno mesto, otkrivaju da ono što je pisalo u oglasu ne odgovara istini. Ponekad, žrtvama se oduzimaju putne isprave i indentifikaciona dokumenta, ili otežava pristup ličnim finansijama kako bi se osetili zarobljeni.

Lažni oglasi za posao prvi korak ka radnoj eksploataciji: Europol savetuje kako da ih prepoznate 2
Foto: Pixabay

Europol navodi i nekoliko saveta kako uočiti da li su u pitanju lažni ili autentični oglasi za posao. Najpre, kako ističu, treba biti sumnjičav prema oglasima koji zvuče isuviše dobri da bi bili istiniti – jer najčešće jesu.

Zbog toga je, savetuju iz Europola, pre prijavljivanja potrebno proveriti kompaniju koja objavljuje oglas kako bi se ustanovilo da li je u pitanju legitiman poslodavac, ali i da li ima istoriju kršenja radnih prava.

Osim provere kompanije, treba proveriti i osobu koja u ime poslodavca kontaktira potencijalne kandidate.

Posebnu pažnju, naglašava se, treba posvetiti opisu radnog mesta i tome da li uslovi koji se obećavaju odgovaraju uslovima na tržištu. Isto tako, potrebno je videti da li se u oglasu nalaze očigledne gramatičke greške.

Prema definiciji Međunarodne ogranizacije rada prinudni rad je “svaki rad ili usluga koju osoba vrši pod pretnjom kazne i za koji se ta osoba nije dobrovoljno ponudila”. U pitanju je veoma raširena pojava – podaci MOR-a iz 2017. godine pokazuju da je u svetu bilo malo manje od 25 miliona žrtava prinudnog rada.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari