Lepa reč je lekovita, empatija se uči 1

Čovek je lep kada ima lepu reč za druge, a empatija je važna i lekovita, o tome nema spora. Mi smo bića sumnje i poverenja i stalno se razvijamo i tražimo potvrdu. Zato i lekari, a posebno pedijatri, moraju da uče da budu obdareni empatijom.

Bolji smo lekari kada nam je stalo do pacijenata – rekao je profesor Vladeta Jerotić lekarima, specijalizantima i volonterima Univerzitetske dečje klinike „Tiršova“ na predavanju koje je prošle nedelje održao u toj medicinskoj ustanovi.

Akademik Jerotić govorio je o važnosti dobre komunikacije lekara i pacijenata, empatiji i uticaju emocija na uspešno lečenje i oporavak dece, a predavanje „Lekovitost lepe reči“ je prvo u nizu, deo projekta unapređenja UDK.

* Čovek je biće osećanja, mišljenja, intuicije, a on nosi u sebi potrebu za drugim čovekom i ne može sam da živi. Osećanja nose život i sve što se između ljudi događa. Iako su osećanja prirodna i urođena, njih treba negovati, a najpre ih u našim životima neguju otac i majka, prema nama ali i međusobno. Cilj je da se kroz komunikaciju približimo drugom čoveku – rekao je profesor Jerotić.

On je naveo naučne teorije prema kojima je najranije detinjstvo najbitnije za pravilan emocionalni razvoj čoveka, ali i istakao značaj uticaja sredine u kasnijem periodu.

* Većinom psiholozi tvrde da su prve tri godine života najvažnije, deca pamte sve što kažemo i kako to kažemo. Postoje istraživanja koja kažu da još fetus sve pamti. Empatija i ljubav u tom periodu su najvažniji, i komunikacija koja u sebi nosi brigu za druge. A za to je potrebno beskrajno strpljenje. Ipak, psiholozi ne treba da plaše ljude, buduće i sadašnje roditelje. Važno je reći da i pored loših roditelja deca umeju da postanu naučnici, umetnici, književnici. Sa tri godine nešto se završava, ali nešto i počinje, a to je naš trud da kroz osećanja, empatiju i intuiciju prenesemo reč ljubavi, lepote i utehe. Zato je važno da se usavršavamo, a svako živo biće to može – dodao je Jerotić.

On je istakao da lekari i medicinske sestre imaju važan uticaj na decu, te treba posebno da se trude.

* Lepa reč je uvek dobrodošla, naravno, što dolazi iskrenije od onoga koji nam je upućuje. Često ljudi znaju da lepu reč treba uputiti, ali to ne rade, jer sami nisu lepi – zaključuje Jerotić.

Dečija klinika godišnje obavi 150.000 specijalističkih pregleda i 7.000 operacija od kojih je 200 kardiohirurških. Zgrada u kojoj se bolnica nalazi građena je da primi stotinu ležećih pacijenata, a danas ih je u proseku tri puta više, kazao je Zoran Radojičić, direktor UDK „Tiršova“.

* Možda u takvim okolnostima ne možemo da budemo lider u udobnosti, ali možemo da radimo na usavršavanju našeg kadra. Komunikacija je značajna i za sam odnos pacijenata i lekara, a lepa reč može da pomogne u lečenju. Govorimo o poslu koji je jako osetljiv i stresan, pogotovu kada se leče deca. Na ovaj način skrećemo pažnju na to da se komunikacija uči, i da tako možemo da izbegnemo situacije koje su stresne za obe strane, zaposlene i roditelje. Ovo je početak serije predavanja o komunikaciji gde ćemo zajedno sa ljudima iz Tiršove, lekarima i osobljem, unapređivati komunikaciju, ali i poslati poruku roditeljima da želimo da stvorimo uslove da se bolje razumemo, u interesu uspešnijeg lečenja najmlađih pacijenata. Cilj nam je da se porodice i zaposleni osećaju dobro na Dečjoj klinici koja je, nažalost, za mnogu decu „druga kuća“ – istakao je Radojičić.

Bolnica kao prijatelj porodice

Empatija je nešto što vrlo često zaboravimo, jer nas preplavi svakodnevica, užurbanost, pogotovu u ovakvom poslu. Veliki je izazov da se taj deo naše humanosti očuva u uslovima savremenog života. Još je veći izazov ono što nosi svakodnevni susret sa bolesnom decom. Često su situacije teške, treba da saopštite i lošu i lepu vest, i detetu i roditelju. Takođe, ne radi se samo o susretu sa veoma malom decom, već i starijom koja su osvešćena i znaju šta im govorite. Stres i barijere nas otuđuju. Dobro je, pre svega, što je komunikacija dvosmerna, što povezuje ljude, daje mogućnost zajedničkog rada. Takođe, ona može da se uči, unapređuje, menja i prilagođava. Na ovim predavanjima pokušaćemo da istražimo kako da komunikaciju učinimo alatom za bolje obavljanje našeg posla i kako da kontrolišemo stres, i time i ostvarujemo ideju bolnice kao prijatelja deteta i porodice, rekla je psihološkinja Dragana Koruga, spoljna saradnica klinike i edukatorka na projektu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari