Milošević bio član udruženog zločinačkog poduhvata 1Foto: EPA PHOTO/ REUTERS POOL JERRY LAMPEN

Bivši predsednik Srbije Slobodan Milošević bio je deo udruženog zločinačkog poduhvata u BiH i Hrvatskoj, piše u kompletnoj presudi Pretresnog veća Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove u Hagu (Mehanizam) protiv bivših čelnika Službe državne bezbednosti Srbije Jovice Stanišića i Franka Simatovića

Presuda je objavljena juče na internet stranici Mehanizma, prenosi portal istraga.ba.

Podsećamo, 30. juna Stanišić i Simatović su osuđeni na po 12 godina zatvora zbog ratnih zločina u Bosanskom Šamcu. Za druge zločine su oslobođeni. Tada je rečeno i da Raspravno veće nije utvrdilo da su Stanišić i Simatović učestvovali u udruženom zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bio da se većina nesrpskog stanovništva prisilno i trajno ukloni s određenih područja u BiH i Hrvatskoj. Veće je, prema tada objavljenom sažetku presude, utvrdilo kako su oni znali za udruženi zločinački poduhvat ali je rečeno da tužitelji nisu dokazali da su njih dvojica, sa ostalim učesnicima, delili tu zločinačku nameru. Prilikom objave presude, Pretresno veće je potvrdilo kako je u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini postojao udruženi zločinački poduhvat koji je imao za cilj „nasilno i trajno uklanjanje nesrpskog stanovništva za koji su Stanišić i Simatović znali“, ali nije pronađeno dovoljno dokaza ga su ga i pomagali.

U presudi Mehanizma na 296 stranica precizirano je ko su bili članovi udruženog zločinačkog poduhvata. Kako se navodi, Pretresno veće zaključuje da je zajednički „zločinački cilj delilo više političko, vojno i policijsko rukovodstvo u Srbiji, SAO Krajini, SAO Slavonija, Baranja i Zapadni Srem i Republici Srpskoj, sa ključnim članovima koji su varirali zavisno od područja i vremena izvršenja zločina“.

Članovi udruženog zločinačkog poduhvata bili su, kako se navodi – Slobodan Milošević, Radmilo Bogdanović, Radovan Stojičić  Badža, Mihalj Kertes, Milan Martić, Milan Babić, Goran Hadžić, Radovan Karadžić, Ratko Mladić, Momčilo Krajišnik, Biljana Plavšić i Željko Ražnatović Arkan, stoji u presudi pod tačkom 380.

Van razumne sumnje je dokazano, piše,  da je barem „od avgusta 1991. postojao zajednički zločinački cilj da se nasilno i trajno uklone, činjenjem zločina progona, ubistva, deportacije i nehumanih dela (prisilno premeštanje), većina nesrba, uglavnom Hrvati, bosanski Muslimani i bosanski Hrvati, sa velikih područja Hrvatske i Bosne i Hercegovine”, navedeno je presudi Mehanizma.

Iako je 29. juna 2001. prebačen u Hag, bivši predsednik Srbije i SR Jugoslavije nikada nije osuđen za ratne zločine za koje je bio optužen. Prva optužnica protiv njega podignuta je u maju 1999. zbog zločina na Kosovu.  U oktobru 2001. optužen je za zločine u Hrvatskoj, dok je prva optužnica za zločine u BiH podignuta 22. novembra 2001. Godinu dana kasnije ta optužnica je izmenjena.

U optužnici se navodi da je Slobodan Milošević učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu koji je nastao pre 1. avugusta 1991, a trajao je najmanje do 31. decembra 1995.

Prema navodima optužnice, tokom relevantnog perioda Slobodan Milošević je bio predsednik Republike Srbije i u tom svojstvu vršio je, kako se navodi, efektivnu kontrolu ili je imao znatan uticaj na učesnike u udruženog zločinačkog poduhvata te je, sam ili u dogovoru s drugim poznatim i nepoznatim licima, efektivno kontrolisao ili u znatnoj meri uticao na postupke saveznog Predsedništva SFRJ i kasnije SRJ, MUP, JNA i kasnije VJ, armije bosanskih Srba (VRS), kao i srpske paravojne jedinice.

„Od marta 1992. pa do 31. decembra 1995, Slobodan Milošević je delujući sam ili u dogovoru sa drugim učesnicima udruženog zločinačkog poduhvata planirao, podsticao, naredio, počinio ili na drugi način pomagao i podržavao planiranje, pripremu i izvršenje široko rasprostranjenog ubijanja hiljada bosanskih Muslimana tokom i nakon preuzimanja vlasti nad teritorijama u BiH; zatvaranje hiljada bosanskih Muslimana u logorskim objektima u BiH u životnim uslovima da dovedu do delimičnog fizičkog uništenja ovih grupa, naročito gladovanjem, zagađenom vodom, prisilnim radom, neadekvatnom lekarskom negom i konstantnim fizičkim i psihičkim nasiljem“.

Optužbe takođe uključuju brojna dela „svesnog i bezobzirnog uništavanja kuća, druge javne i privatne imovine bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata, njihovih kulturnih i verskih ustanova, istorijskih spomenika i drugih svetih mesta i oduzimanje i pljačku imovine bosanskih Muslimana, bosanskih Hrvata i drugih civila nesrpske nacionalnosti”, piše na internet stranici Mehanizma.

Suđenje, međutim, nikada nije okončano, jer je Milošević umro 11. marta 2006. samo nekoliko nedelja pre predviđenog završetka glavnog pretresa.

Međutim, u presudi protiv Stanišića i Simatovića Pretresno veće je utvrdilo postojanje udruženog zločinačkog poduhvata čiji je član bio – Slobodan Milošević.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari