Nadležni ćute o navodnom zlostavljanju dečaka u vrtiću u Zemunu 1Ilustracija Foto: Pixabay/mac231

Osim informacije da je gradska prosvetna inspekcija upućena u objekat privatne predškolske ustanove „Povratak prirodi“ u Zemunu, ni Sekretarijat za obrazovanje, niti Ministarstvo prosvete danas se nisu oglašavali o slučaju navodnog zlostavljanja šestogodišnjeg deteta u tom vrtiću.

U predškolskoj ustanovi „Povratak prirodi“ nije bilo moguće dobiti čak ni potvrdu da li je njihova poruka, koju su navodno uputili roditeljima, a koju su objavili pojedini mediji, autentična.

„Ostavite telefon“, bilo je sve što nam je ženski glas u žurbi i prilično neljubazno poručio pri pokušaju da saznamo kakav je stav uprave predškolske ustanove o navodima koje je izneo otac čije dete pohađa vrtić na Pregrevici.

Portal 24 sedam je, podsetimo, objavio pismo grupe roditelja koji su policiji prijavili da postoje osnovane sumnje da se u tom vrtiću dogodilo seksualno uznemiravanje među vršnjacima predškolske grupe.

Navodno su dva dečaka zatvorili trećeg dečaka u toalet, pri čemu ga je jedan držao za ruke, dok mu je drugi stavljao svoje prste u anus, napravivši mu podlive u toj regiji.

Roditelji su izneli sumnju da su isti dečaci, na isti način napastvovali još jednog dečaka.

U prijavi se navodi da se prvi ovakav incident dogodio se pre više od dve nedelje i da predškolska ustanova „Povratak prirodi“ nije prijavila dešavanja nadležnom Centru za socijalni rad, niti je pristala da organizuje roditeljski sastanak, na kojem bi roditeljima dali informacije.

Isti portal je objavio i navodnu poruku stručnog tima vrtića upućenog roditeljima, koji je ocenio da je „komunikacija roditelja putem Viber grupa, na osnovu površnih i netačnih informacija, dovela do nekonstruktivnog delovanja i širenja panike među roditeljima“.

U toj poruci piše da je „nakon prijave roditelja o postojanju sumnji da je u grupi predškolaca primećeno neprimereno istraživanje polnih razlika, predškolska ustanova obavila individualne razgovore sa decom koja su bila akteri događaja, a zatim i individualne sastanke sa roditeljima te dece“.

„Stručni saradnici i vaspitači su sa decom radili na edukaciji i prevenciji takvih oblika ponašanja. Kroz razgovore su deca podstaknuta da radoznalost ispolje na socijalno poželjan način, takođe predočene su im posledice narušavanja sopstvene i tuđe intime (zdravstvene, higijenske, kao i emocionalne posledice). Uzimajući u obzir razvojni uzrast dece, molimo vas da situaciju posmatramo objektivno, u cilju izbegavanja etiketiranja dece i neprimerenog davanja seksualne konotacije njihovom ponašanju“, piše u poruci.

Takođe se navodi da „na ovom uzrastu deca nisu svesna ozbiljnosti i prirode takvog istraživanja, a uloga nas odraslih je da ih blagovremeno usmerimo i edukujemo, između ostalog i sopstvenim primerom i kroz otvoren razgovor“.

Više javno tužilaštvo je potom saopštilo da je roditelj slučaj prijavio policiji, ali da u ovom slučaju nema krivičnog dela iz nadležnosti VJT u Beogradu jer deca do 14 godina nisu krivično odgovorna.

Zbog toga je naloženo policiji da obavesti Treće osnovno javno tužilaštvo u Beogradu o ovom slučaju i da se utvrdi ima li elemenata krivične odgovornosti vaspitačica u vrtiću.

Takođe je naloženo da se izvesti prosvetna inspekcija kako bi preduzela mere iz svoje nadležnosti, saopštilo je VJT.

Nekoliko psihologa koje smo kontaktirali juče nije želelo da komentariše ceo slučaj jer pouzdanih informacija o tome šta se desilo u vrtiću nemaju.

Kažu da deca na pomenutom uzrastu ispituju svoju seksualnost, što nije neobično, ali je pitanje da li je to poprimilo formu koja nije primerena i koja bi se mogla okarakterisati kao nasilje.

– Deca na tom uzrastu mogu da budu radoznala, da istražuju svoj pol, uviđaju da neki imaju „pišu“, a neki nemaju, ali su i dovoljno velika da imaju osećaj šta su granice u odnosu sa drugom decom – rekao nam je jedan razvojni psiholog.

Naši sagovornici ukazuju da deca danas odrastaju u seksualizovanoj i komercijalizovanoj kulturi, okružena različitim sadržajima, te da je dovoljno da nešto vide na televiziji ili na internetu, pa da im padne na pamet da to isprobaju.

Zanimalo nas je i da li u ovom slučaju vaspitač može krivično da odgovara.

Uz ogradu da ne zna šta se desilo u pomenutom privatnom vrtiću, Vesna Janjić, predsednica Sindikata predškolskog obrazovanja Beograda, kaže da u državnim predškolskim ustanovama postoji precizno utvrđen redosled koraka koji se preduzima ako dođe do propusta u radu vaspitača.

– Činjenica je da vaspitač ne može da bude u istom trenutku i u radnoj sobi i u toaletu. Smatra se da su deca predškolskog uzrasta dovoljno samostalna da odu do toaleta, do druge radne sobe ili do garderobe da nešto uzmu ili ostave. Ako imate u grupi 20, 30 ili 45 dece, ako je reč o dve grupe, i dvoje ili troje dece ode do toaleta, ne možete da ostavite čitavu grupu bez nadzora. I da predškolska grupa broji desetoro dece i neko se javi da ide do toaleta, vaspitač ostaje u sobi i nema mehanizam da utvrdi šta se tamo dešava. Čak i u situaciji ako ode dvoje, troje dece i ne vrate se u očekivanom vremenu od nekoliko minuta, vaspitač pošalje drugo dete da proveri gde su, ali ne može da napusti sobu, jer biste time napustili svoje radno mesto i drugu decu ostavili bez nadzora – kaže naša sagovornica.

Ona navodi da su deca danas izložena ogromnom broju informacija preko različitih medija koji su im dostupni van vrtića i da vaspitači na to ne mogu da utiču.

– U predškolskim ustanovama, bez obzira da li su privatne ili državne, imate definisan plan i program, kompletnu kontrolu rada i dešavanja i nema prostora da deca budu izložena neprimerenim sadržajima – kaže Janjić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari