Onlajn panel o cenzuri: Sloboda izražavanja na internetu mora da ima neke granice (VIDEO) 1Foto: CEP

Sloboda izražavanja na internetu mora ima neke granice, kao što je ima i sloboda govora, rekli su učesnici današnjeg onlajn panela Sloboda izražavanja na internetu: Zajednički izazov za Srbiju i EU, koji je organizovao Centar za evropske politike (CEP).

Na panelu su učestvovali Pol Anri Prese, šef za informisanje, komunikaciju i medije u Delegaciji EU u Srbiji, Pol Bučer, politički analitičar u briselskom Evropskom centru za javnu politiku (EPC), Viktor Marković, jedan od urednika portala njuz.net, Nevena Krivokapić Martinović, advokatica i koordinatorka za slobodu izražavanja i onlajn medije u SHARE fondaciji, kao i predstavnica mladih, Irina Radosavljević. Diskusiju je moderirala progamska menadžerka i viša istraživačica u CEP-u, Sena Marić.

Irina Radosavljević je prenela zaključke sa konsultacija sa mladima koje je CEP održao dan pre održavanja događaja, i gde je okupio 20 mladih uzrasta od 16 do 24 godine iz cele Srbije. Najviše mladih smatra da bi najbolje rešenje za regulisanje govora na internetu bilo formiranje novog državnog i nezavisnog tela za elektronsko nasilje, a da bi u tu priču trebalo da bude uključen i REM, ali i da bi roditelji trebalo da se što više informišu na tu temu.

Uspostavljanje zakonskog okvira je nešto za šta se zalaže i SHARE fondacija. “LJudi svakako treba da budu informisaniji o ovim temama, naročito roditelji – većina roditelja nije ni svesna šta se dešava na društvenim mrežama.

Medijska pismenost je nešto što bi trebalo da bude obavezna u školama, pa će kroz to i roditelji i profesori biti svesniji potencijalnih problema,” rekla je Krivokapić Martinović.

Ona je pomenula i da su vlasnici velikih platformi među najbogatijim ljudima na svetu, kao i da oni imaju ogromnu moć da utiču na dešavanja. “Jedan od dobrih načina na koji je EU regulativom pomogla običnom građaninu da se zaštiti je GDPR,” rekla je Krivokapić Martinović.

Ona je dodala da se SHARE zalaže za donošenje novog zakona o medijima, koji bi prepoznao i samim tim i uredio i platforme za društvene mreže, iako oni nisu mediji u tradicionalnom značenju te reči.

Viktor Marković, urednik vebsajta koji namerno pravi “lažne vesti” i satirom reaguje na prava dešavanja, napomenuo je kako su najčešće stariji ljudi “žrtve” lažnih vesti i da je neophodno da se više priča o tom problemu.

“Mislim da je edukacija ovde najbitnija, i da regulacija od strane države ili međunarodne organizacije nije rešenje, mislim da bi onda stvari postale još gore. Problem je taj što ljudi koji nemaju iskustva su spremni da poveruju u sve, i neophodno ih je edukovati da provere izvor pre nego što u nešto poveruju i to podele dalje. Mi, na primer, ne verujemo ni u jednu vest ‘na prvu loptu’ i uvek dobro proverimo izvore, jer se nekoliko puta desilo da reagujemo satiričnom vesti na vest koja je zapravo bila lažna,” rekao je on

Način na koji ljudi komuniciraju na internetu je relativno nov način komunikacije, i još uvek nismo svesni svih negativnih strana, smatra Anri Prese.

“Evropska unija se trudi da prepozna probleme i da smanji negativne prakse koje se viđaju onlajn – lažne vesti, kršenje prava privatnosti, zlostavljanje…,” kaže Prese.

On je napomenuo i kako ništa od ovih stvari nije novo – samo se promenilo okruženje u kome se to odvija, odnosno, više nije uživo. “I član 10 u Evropskoj deklaraciji o ljudskim pravima priča o ograničenjima sloboda, kada je, na primer, ugrožena bezbednost. Sloboda govora, dakle, već duže je ograničena, na neki način – sada samo to pokušavamo da primenimo i u drugom okruženju. EU ima odgovornost ne da kontroliše internet, već da zaštiti ljudska prava.”

Pol Bučer je rekao kako ne smemo da zaboravimo da društvene mreže imaju mnogo prednosti, i da postoji razlog zašto provodimo toliko puno vremena na njima.

“Pitanje je kako uspostaviti granice – šta je samo humor, kao što je u Srbiji primer njuz.net, a šta je lažno navođenje ljudi.”

On je napomenuo da, i pored toga što je EU ohrabrivala platforme da budu odgovornije, to nije dalo dovoljno rezultata. “Dakle, potrebno je da se internet uredi okvirom u kome će biti jasne smernice šta se sme i šta se ne sme. Platfome bi bile obavezne da to potpišu taj dokument,” predlaže Bučer.

“Zapadni Balkan i Srbija se nalaze u još ranjivijoj poziciji, jer je medijska pismenost niža nego u ostalim delovima Evrope, a i politička situacija je takva da, nažalost, pogoduje cvetanju fenomena lažnih vesti i širenja dezinformacija,” napomenuo je Bučer. “Međutim, na taj fenomen, nažalost, niko nije imun – a sada, tokom pandemije virusa korona, videli smo kako lažne vesti mogu i da ugroze javno zdravlje, a ne samo utiču na političke stavove,” kazao je on.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari