Predsednik Vlaške stranke: Diskriminacija Vlaha prilikom izbora instruktora i popisivača za Popis 2022 1Foto: Privatna arhiva

Vlaška nacionalna manjina živi u severoistočnoj Srbiji u 18 opština, a njeni predstavnici kao koordinatori na predstojećem Popisu stanovništva, domaćinstava i stanova 2022 biće u samo u pet opština. U Vlaškoj stranci Negotin to vide kao ignorisanje i diskriminaciju Vlaha.

-Mi Vlasi smo starosedeoci na ovim prostorima, jedan od najstarijih naroda na Balkanu, lojalni svim vlastima ma koji je poredak bio, stotinama godina unazad. Mi rezervnu državu nemamo, protiv smo svih podela i sukoba, naša država je Srbija, a neko želi da nestanemo kao nacija – počinje razgovor za Danas predsednik Vlaške stranke Negotin, Janko Nikolić.

Nikolić dalje navodi, kako kaže, podatak za Riplija, jer su Vlasi jedina nacija u svetu koja ima takve uspone i padove na popisima i to još od polovine 19. veka.

Prema statističkim podacima Kneževine Srbije i Kraljevine Srbije u periodu od 1846. do 1900. godine, na popisu 1846. u severoistočnoj Srbiji 41,76 odsto stanovništva činili su Vlasi kojih je bilo 97.215.

Do 1895. broj stanovnika ovog dela Srbije koji su se izjašnjavali kao Vlasi se uvećavao, kao uostalom i broj Srba i udeo Vlaha u ukupnom broju stanovnika severoistočne Srbije do 1895. kretao se između 29 i 43,4 odsto.

-Najviše izjašnjenih Vlaha ikada bilo je 1895. godine i tada je 157. 673 Vlaha. Prema popisu iz 1948. u Srbiji je bilo 93. 440 Vlaha, a samo petnaest godina kasnije, 1961. godine, svega 1.368 Vlaha. Pa gde se dedoše i nestadoše ti Vlasi, skoro da ih ima 100 odsto manje – pita se Janko Nikolić.

Ove podatke, kao i lično iskustvo da nije prihvaćen ni kao instruktor ni kao popisivač za predstojeći Popis stanovništva, domaćinstava i stanova, predsednik Vlaške stranke prosledio je Evropskom parlamentu, Savetu Evrope i Ministarstvu za manjinska i ljudska prava Srbije tražeći od njih zaštitu i omogućavanje regularnog i fer predstojećeg popisa.

-Konkurisao sam za predstojeći popis, kao predstavnik Vlaha, kako bi direktno učestvovao u što boljem i objektivnijem procesu popisivanja, pogotovu pripadnika Vlaha i naše vlaške manjine. Prvo kao instruktor za popis, gde me je Zavod za statistiku navodno eliminisao jer nisam na birou rada, u godinama sam i penzioner i ne ispunjavam uslove, ali mi je sugerisano da se prijavim kao popisivač, što sam i učinio. Međutim, nisam pozvan ni na razgovor, kao navodno opet ne ispunjavam uslove za prijavu – navodi Janko Nikolić.

Prema Nikolićevim rečima, ni posle prigovora Zavodu za statistiku i urgencija predstavnika Nacionalnog saveta Vlaha, ništa se nije promenilo.

Od 18 opština u kojima žive pripadnici vlaške nacionalne manjine u samo pet predstavnici Vlaha biće koordinatori na predstojećem Popisu, ističe Nikolić, dodajući i da je veoma mali broj Vlaha prijavljneih za popisivače u opštinama Majdanpek i Negotin za koje ima podatke, pozvan na razgovor.

-Sve to što se dešava je jedna tipična i očigledna diskriminacija Vlaha. I namerno se ovo radi, kako bi broj Vlaha svakog narednog popisa, bio sve manji i manji. Neko očigledno u Srbiji, u Evropi, u 21. veku radi na tome da nestanemo sa mape Evrope, kao Indijanci ili Aboridžini na primer – kaže predsednik Vlaške stranke Negotin.

Odgovor na sve ovo, bar za sada, nije dobio ni od Saveta Evrope, Evropskog parlamenta i Ministarstva za ljudska i manjinska prava.

-Nije prvi put da se zbog diskriminacije obraćamo relevantnim institucijama, kako domaćih resornim ministarstvima,tako i Evropskom parlamentu i Savetu Evrope, niko nije našao za shodno da nam odgovori. Obraćali smo se i kao Vlaška stranka kada su nam tražili da povučemo listu za lokalne izbore u oktobru 2021.godine i ranije zbog raznih diskriminacija Vlaha, a nekoliko puta je udruženje „Gergina“ ukazivalo na diskriminaciju zbog raznih nepravilnosti – priča Janko Nikolić.

Prema njegovim rečima Vlasi samo traže da sačuvaju svoj identitet, jezik, kulturu i običaje i to kroz zvanične institucije Srbije.

-Tražimo svoje mesto pod suncem koje smo imali sredinom i krajem 19. ili sredinom prošlog veka, jer očigledno nekom u ovoj Srbiji smeta veliki broj izjašnjenih Vlaha. To pokazuje i ponašanje Zavoda za statistiku, gde totalno ignorišu i diskriminišu Vlahe – zaključuje predsednik Vlaške stranke Negotin Janko Nikolić.

Na poslednjem popisu, 2011. godine, 35.330 stanovnika Srbije izjasnili su se kao Vlasi, a Janković pred Popis stanovništva, domaćinstava i stanova nije nimalo optimističan zato što u samo pet opština vlaška nacionalna manjina ima svoje koordinatore i kako kaže “baš zbog toga nemamo mogućnost da nadgledamo da popis bude što realnije odrađen “ i pesimista je da će ta brojka nakon sprovednog popisa odražavati realno stanje.

Više vesti iz ovog grada čitajte na posebnom linku

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari