Samo novčane kazne za zagađenje vazduha u Boru 1Foto: Beta/Milan Obradović/MO

Pred Privrednim sudom u Zaječaru danas je odloženo suđenje protiv kompanije Ziđin Bor Koper (Zijin Bor Copper), u jednom od više sudskih postupaka u kojima se ta kompanija tereti za zagađenje vazduha u Boru, rudarskom gradu na istoku Srbije, piše Radio Slobodna Evropa.

Kineski rudarski gigant Ziđin je krajem 2018. godine postao većinski vlasnik Rudarsko-topioničarskog basena (RTB) Bor, jedinog proizvođača bakra u Srbiji, koji je do tada bio u državnom vlasništvu. Nakon prodaje RTB-a, država Srbija je zadržala manjinski udeo u vlasništvu.

Od dolaska kineskih vlasnika u RTB Bor, tokom 2019. i 2020. godine, sud je izrekao tri novčane kazne zbog zagađenja – proizilazi iz odgovora Privrednog suda u Zaječaru za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Novčane kazne za zagađenje

U septembru 2019. godine, Ziđin je pravosnažno osuđen na novčanu kaznu zbog kršenja odredbe Zakona o zaštiti životne sredine, koja se odnosi na emisiju zagađujućih materija.

Zakon to tretira kao privredni prestup, za koji je zaprećena novčana kazna od milion i po do tri miliona dinara (između 13 i 26 hiljada evra), a sud u odgovoru nije precizirao kolika je kazna dosuđena Ziđinu.

Ziđin je u septembru 2020. godine prvostepeno osuđen na novčanu kaznu zbog kršenja Zakona o zaštiti vazduha – zato što „nije preduzeo tehničke mere ili obustavio proces (proizvodnje), kako bi se koncentracije zagađujućih materija u vazduhu svele na propisane granične vrednosti“.

Ziđin se žalio Privrednom apelacionom sudu u Beogradu i na odluku te institucije se još uvek čeka.

Da li su novčane kazne dovoljne?

Međutim, iz Regulatornog instituta za obnovljive izvore energije i životnu sredinu (RERI), nevladine organizacije koja se bavi ekologijom, upozoravaju da novčane kazne za privredne prestupe nisu dovoljna mera kako bi se zaustavilo zagađenje.

Ekološki inspektor može da naloži zagađivaču da obustavi rad, objašnjava pravna savetnica u RERI-ju Hristina Vojvodić.

„Do trenutka dok se granične vrednosti zagađujućih materija u vazduhu ne dovedu u zakonski okvir, postrojenje ne može da radi. Inspektor je nadležan da to utvrdi, da izrekne takvu meru. To se u ovom slučaju (Ziđina) nije dogodilo, barem mi nemamo takve informacije“, rekla je Hristina Vojvodić za RSE.

Ona podseća na primer zagađenja u Železari u Smederevu, gde je Zaštitnik građana Srbije utvrdio da inspektori nisu iskoristili sve svoje zakonske mogućnosti kada su samo podnosili prijave za privredni prestup, a nisu naložili zabranu rada.

Programski direktor RERI-ja Mirko Popović napomenuo je da su „suma i zbir kazni, koje bi investitor tog nivoa kao što je Ziđin platio za privredne prestupe, daleko manje od investicija koje je Ziđin dužan da preduzme kako bi proizvodnju doveo u sklad sa standardima zaštite životne sredine“.

Govoreći o zakonskoj regulativi i tome da li su ekološki zakoni u Srbiji „blagi“, on je istakao i da je Srbija propustila da u svoje zakonodavstvo uvede dve evropske direktive – o odgovornosti za štetu u životnoj sredini i o krivičnim delima u životnoj sredini.

„Mi se, po mom mišljenju -ne slučajno, nismo uskladili sa te dve direktive. Mi nemamo to zakonodavstvo EU koje garantuje veći stepen zaštite životne sredine“, napomenuo je Popović.

Zaustavljanje rada zbog remonta

Ekološki aktivisti u Boru tvrde da se zagađenje vazduha u gradu višestruko uvećalo zbog povećanja proizvodnje u rudarsko-topioničarskom basenu i zbog toga su tokom 2019. i 2020. godine organizovali proteste. Zagađenje potvrđuju i merne stanice Agencije za zaštitu životne sredine.

Poslednji u nizu protesta protiv zagađenja u Boru održan je u subotu, 19. septembra. Par dana uoči protesta, Ziđin je zaustavio rad topionice bakra.

Kako je navedeno u saopštenju kompanije, Ziđin je zaustavio rad zbog remonta koji je bio planiran za novembar.

Razlog prevremenog remonta je, kako je objašnjeno, povećana emisija dimnih gasova zbog kvara na opremi pogona, što je negativno uticalo na kvalitet vazduha u Boru.

U Ziđinu su „izrazili žaljenje“ zbog zagađenja, istakli da će nakon popravke biti sprečeno curenje dimnih gasova i naglasili da je prioritet kompanije rekonstrukcija topionice bakra. Planirano da se do decembra 2022. godine u nju uloži 265 miliona dolara, napomenuli su u kompaniji.

Ziđin nije odgovorio na upit RSE, ali su u saopštenjima te kompanije ranije isticali da je problem zagađenja nasleđen, te da će „i nadalje održavati tesnu saradnju sa akcionarima, Vladom Srbije i lokalnom zajednicom, radeći na zajedničkom pronalaženju i sprovođenju mera za neprekidno poboljšanje kvaliteta vazduha“.

Nakon što je topionica prekinula rad oglasio se i ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić.

U saopštenju na sajtu ministarstva se navodi da je Ziđin „doneo odluku da odmah započne remontne aktivnosti i popravku na opremi, koje će u kratkom roku rešiti problem i dovesti do toga da ispuštanje gasova i kvalitet vazduha bude na zakonski dozvoljenom nivou“.

Antić je rekao da je Ziđin „pokazao visok stepen odgovornosti prema realizaciji ekoloških projekata i da je u njih investirao oko 38 miliona dolara, kao i da kompanija planira da investira još 120 miliona dolara“.

Nepoverenje građana

Vladimir Stojičević iz Udruženja Izbor postoji, jedan od organizatora dosadašnjih ekoloških protesta, rekao je za RSE da će vreme pokazati „koliko je to iskreno i koliko su (u Ziđinu) stvarno rešili da se suoče sa problemom i da zagađenje prestane“.

„Malo je nerealno da za dva meseca reše problem koji vuku već dve godine. Od 2018. se mi suočavamo sa tim i na razne načine borimo da imamo čisto nebo i čist vazduh“, rekao je Stojčević.

Dodao je da je do zaustavljanja rada došlo „jer je Ziđin to odlučio“, a ne zato što je država to naložila.

„Taj redovni godišnji remont jeste pomeren mesec dana unapred, ali nije pomeren zbog aerozagađenja, nego zato što oni imaju tehničkih problema unutar fabrike, koja se stvarno ’krpari’. Pričam o postrojenju koje ne podržava ovaj nivo proizvodnje“, smatra Irena Živković, aktivistkinja iz Bora i članica opozicione Stranke slobode i pravde.

Šta radi tužilaštvo?

U danima pred zatvaranje pogona zbog remonta, krivičnu prijavu zbog zagađenja je protiv Ziđina podneo i gradonačelnik Bora Aleksandar Milikić, kadar vladajuće Srpske napredne stranke. RSE nije uspeo da dobije njegov komentar.

Kako se navodi na sajtu Gradske uprave u Boru, Milikić je na sednici lokalne skupštine 11. septembra u svojem obraćanju istakao da građani Bora „više nemaju prostora da trpe veliku koncentraciju svih materija koje se nalaze u vazduhu“.

Iz tih razloga, dodaje se, Milikić se pismom 10. avgusta obratio i direktoru kompanije Ziđin i obavestio ga o, kako se navodi, prekršajima i stvarima koje nisu u skladu sa zakonom.

Iz Tužilaštva u Boru je za RSE potvrđeno da postupaju po krivičnoj prijavi koju je podneo gradonačelnik Bora protiv kompanije Ziđin, ali i po drugim krivičnim prijavama koje su protiv Ziđina podnete zbog zagađenja vazduha.

„Tužilaštvo je prikupljalo obaveštenja i zahtevalo vanredni inspekcijski nadzor od inspektora za zaštitu životne sredine za Borski i Zaječarski okrug Emile Tošić – kako po podnetim krivičnim prijavama, tako i po službenoj dužnosti u slučajevima povećane aerozagađenosti“, saopštilo je Tužilaštvo.

U odgovoru se dodaje i da je inspektorka po zahtevima tužilaštva vršila vanredne inspekcijske nadzore i podnosila prijave za privredni prestup, a da su „postupci za privredne prestupe u toku pred Privrednim sudom u Zaječaru“.

‘Diskreditacija borbe građana’

Jednu od krivičnih prijava protiv Ziđina, u decembru 2019. godine, podneli su opozicioni političari iz Bora i predstavnici udruženja građana. Tada su krivične prijave podnete i protiv gradonačelnika Bora Aleksandra Milikića i ministra zaštite životne sredine Gorana Trivana jer nisu sprečili zagađenje.

Irena Živković, koja je među podnosiocima krivične prijave, za RSE je rekla da ona nema informacija da tužilaštvo postupa po njenoj prijavi.

Postupak gradonačelnika je, prema njenoj oceni, „predstava koja pokušava da diskredituje borbu Borana“, jer je gradonačelnik ekološke proteste Borana nazivao – političkim.

„Ovo sada što se dešava, meni je to apsurdno totalno, to je kao da on (gradonačelnik) podnosi prijavu protiv samog sebe. Gradska vlast u Boru i ministarstva moraju da snose odgovornost. Naravno da je sve do zagađivača, ali da li mislite da bi strani investitor mogao da radi nešto što mu vlast u toj državi ne dozvoljava. To je nemoguće“, rekla je Živković.

Ona je rekla da organizatori protesta u Boru „ne znaju da je država bilo šta uradila“ da zaustavi zagađenje vazduha.

Šta radi inspekcija?

Koliko je bilo inspekcijskih nadzora u protekle dve godine, šta je ekološka inspekcija utvrdila i da li su, osim prijava za privredni prestup, Ziđinu naložene još neke mere kako bi se zaustavilo zagađenje – pitanja su koja je RSE postavio ministarstvu zaštite životne sredine, ali odgovor nismo dobili.

Odgovor na pitanja o nadzoru rada Ziđina nije stigao ni iz ministarstva rudarstva i energetike.

Vazduh ‘opasan po zdravlje’

Tokom 2019. godine vazduh u Boru svrstan je u najlošiju kategoriju – „prekomerno zagađen“, zbog prekoračenja dozvoljenih vrednosti sumpor-dioksida u vazduhu. To je ocena iz godišnjeg izveštaja o stanju vazduha, kojeg je sačinila Agencija za zaštitu životne sredine na osnovu podataka sa mernih stanica.

Samo novčane kazne za zagađenje vazduha u Boru 2
Foto: Ljiljana Bukvić

U toku 2019. godine u Boru, koncentracija sumpor-dioksida u vazduhu koja je opasna po zdravlje ljudi zabeležena je čak 13 puta. Merne stanice su beležile i prekoračenje u koncentraciji teških metala u vazduhu – arsena, kadmijuma i nikla. Koncentracija arsena na jednoj stanici bila skoro 100 puta viša od ciljne vrednosti.

Agencija za zaštitu životne sredine je u prve dve nedelje septembra 2020. godine, pre nego što je topionica zaustavila rad, izdala više upozorenja da je vazduh u Boru bio opasan po zdravlje zbog prekomerne koncentracije sumpor-dioksida.

Kako izgleda Bor u danima zagađenja opisao je Vladimir Stojičević:

„Osim koncentracije sumpor-dioksida koja je i do 20 puta viša (od dozvoljene), u vazduhu se nalaze i teški metali, arsen i kadmijum i PM 10 čestice koje se nazivaju ’nevidljivim ubicama’ – to vam je dovoljno. Ujutru i uveče se grad ne vidi, u potpunom je dimu, i ne može da se diše. To štipa i za oči, nos i grlo.“

Irena Živković je dodala da se ’štipanje’ i dim javljaju kada sumpor-dioksid u vazduhu pređe granice dozvoljenog.

„To se vidi i ljudi se tada sklanjaju sa ulice. A kad pričamo o teškim metalima, arsen, kadmijum – to se ne vidi, to se ne oseća. Može samo za par godina da se odrazi na zdravlje“, istakla je ona.

Sve više Borana zbog zagađenja napušta grad, napomenuo je Stojičević, „jer ne žele da njihova deca udišu te otrove i da narušavaju svoje i zdravlje svoje dece“.

Rezultati pilot studije koju je uradila Agencija za zaštitu životne sredine o uticaju industrijske zagađenosti na zdravlje stanovništva u Boru pokazali su da su Borani izloženi značajno većem riziku od oboljevanja i umiranja od više vrsta tumora, kao i da postoji i veći rizik od smrtnosti od više drugih bolesti.

Među rezultatima pilot studije koja je sprovedena tokom 2018. i 2019. godine, a koju je objavio je Institut za javno zdravlje Srbije „Batut“ u publikaciji  “Unapređenje upravljanja kontaminiranim lokalitetima u Srbiji”, navodi se i da je značajno veći rizik oboljevanja od raka pluća registrovan i kod muškaraca i kod žena u Boru.

‘Crna tačka Evrope’

Da je Bor u institucijama Evropske unije prepoznat kao ekološka „crna tačka“, podseća Zvezdan Kalmar iz nevladinog Centra za ekologiju i održvi razvoj. Na primeru Bora, kako ističe, vidljivo je da su „ekonomski i politički razlozi doprineli tome da Srbija ne primenjuje (ekološke) zakone“.

„Srbija, nažalost, pokazuje da niti naplaćuje zagađenje, niti aktivno i dovoljno urgentno sprovodi zakonske mere. Tako da to može u značajnoj meri da odloži otvaranje Poglavlja 27 (životna sredina i klimatske promene) sa Evropskom unijom“, rekao je Kalmar.

Srbija je usvojila pregovarački okvir za Poglavlje 27 sa Evropskom unijom i sledeći korak je otvaranje tog poglavlja. Ali, odluku o otvaranju poglavlja donose evropske institucije u zavisnosti od napretka Srbije. One ocenjuju da li postoje preduslovi da se poglavlje otvori.

Kako je Ziđin došao u Bor?

RTB Bor, jedini proizvođač bakra i plemenitih metala u Srbiji, dobio je kupca u petom pokušaju, nakon četiri neuspele prodaje u više od 10 godina.

U novembru 2016. godine tadašnji premijer Srbije Aleksandar Vučić rekao je novinarima da je zamolio kineskog premijera Li Kećianga da pomogne Srbiji da reši slučaj RTB Bor slično kao što su „pomogli“ oko Železare u Smederevu.

Kineska kompanija Ziđin zvanično je preuzela RTB Bor kao većinski vlasnik 18. decembra 2018. godine.

Ugovor o preuzimanju potpisali su ministar rudarstva i energetike u Vladi Srbije Aleksandar Antić i izvršni direktor Ziđina Džordž Fang (George Fang).

Ziđin je stekao 63 procenta vlasništva i obavezao se da u prvih šest godina poslovanja investira 1,26 milijardi dolara, od čega bi 75 odsto trebalo da uloži u prve tri godine.

U investicije Ziđina ušli su i ovi troškovi – po preuzimanju vlasništva kineska kompanije je uplatila 350 miliona dolara za dokapitalizaciju, otplatila sve dugove RTB-a u iznosu od oko 200 miliona dolara i obavezala se da će sačuvati 5.000 radnih mesta.

Ziđin je jedna od najvećih kineskih firmi, sa projektima u 20 kineskih provincija i više zemalja sveta. Agencija Rojters je izveštavala da su Ziđin u 2010. godini potresla „dva velika skandala sa zagađenjem“ koja su kompaniju koštala milione juana novčanih kazni i naknada, kao i da je tada kinesko ministarstvo zaštite životne sredine zamerilo kompaniji zbog neispunjavanja standarda, što je „oštetilo reputaciju“ Ziđina.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari