Ono što povezuje devojke i žene na Balkanu jeste "kultura ćutanja’’: Selena Ristić o interkulturalnim predstavama kao najboljem načinu da se prihvate različitosti 1Foto: Dečiji centar

“Sa problemom rodno zasnovanog nasilja devojke i žene suočavaju se podjednako, bez obzira na kultorološke, religiozne razlike i razvijenost sredine u kojoj žive. Nacija, kao i nasilje i patrijarhat, ima muško lice. Žrtve su im uvek žene. Solidarnost žena je važna, u borbi protiv nasilja svih oblika, u svim zemljama Balkana”, kaže za Danas predsednica Dečijeg centra iz Zaječara Selena Ristić.

Prema njenim rečima, baš zbog toga predstava “Nisam prijavila“ osmišljena je sa ciljem da podrži kampanju #NisamPrijavila koja je pokrenuta na društvenim mrežama.

“Scenario je inspirisan pričama žena/devojaka koje su javno iznele svoja iskustva.. Ono što povezuje devojke i žene na Balkanu jeste „kultura ćutanja’’, nakon pretrpljenog nasilja preovlada strah od osude, podsmeha, odbacivanja. Sa problemom rodno zasnovanog nasilja devojke i žene suočavaju se podjednako, bez obzira na kultorološke, religiozne razlike i razvijenost sredine u kojoj žive”, kaže ona.

Dodaje, da predstavu nastalu u saradnji “Dečijeg centra“ i “KUD Šarski behar“ iz Prizrena, devojke iz Prizrena, Peći, Tirane, Zaječara, u maju i junu 2022. igrale su u Prizrenu, Tirani, Beogradu i Zaječaru.

“U julu su u Novom Pazaru devojke iz Prizrena, Bujanovca, Niša, Majdanpeka, Sokobanje, Boljevca, Novog Pazara i Zaječara oformile neformalnu mrežu “Solidarne“. U novembru su u Puli igrale devojke iz Zaječara, Prizrena i Rijeke, u Prištini i Prizrenu devojke iz Zaječara, Prizrena i Novog Pazara. U 2023 godini priču smo proširile na Sarajevo i Podgoricu”, objašnjava naša sagovornica i dodaje:

“Ceo Balkan susreće sa ovim problemima, ali je jug Srbije problematičniji zbog težeg dotoka informacija, zbog patrijarhalne sredine koja je mnogo uticajnija nego u ostalim delovima Srbije. Zbog toga je devojkama potrebna podrška”.

Kako ističe za Danas, uključivanjem devojaka iz regiona, nastavljaju da šalju poruku žrtvama u regionu da nisu same i da nisu krive za ono što im se događa, a to je upravo ono što ovakve kampanje, između ostalog, postižu.

Ono što povezuje devojke i žene na Balkanu jeste "kultura ćutanja’’: Selena Ristić o interkulturalnim predstavama kao najboljem načinu da se prihvate različitosti 2
Foto: Dečiji centar

“Priča je prepoznata i podržana od Rekonstrukcije ženski fond”, dodaje Selena Ristić.

Sagovornica Danasa iz Zaječara, kaže da se jedini problem sa izvođenjem ove predstave, pojavio u Severnoj Mitrovici.

“Pošto u predstavi igraju devojke različite nacionalnosti, u Severnoj Mitrovici nisu dopustili da se predstava izvede zbog, navodne bezbednosti, organizatori su procenili da je predstava visokog rizika pošto pored Srpikinja igraju Albanke i Turkinje”, ističe Selena Ristić.

Ono što povezuje devojke i žene na Balkanu jeste "kultura ćutanja’’: Selena Ristić o interkulturalnim predstavama kao najboljem načinu da se prihvate različitosti 3
Foto: Dečiji centar

Selena smatra da ovakve interkulturalne predstave bez obzira na sve probleme, pravi su put i način da mladi ljudi prihvate različitosti kao pozitivan korak u daljem zajedničkom životu na balkanu.

“Mi smo se fokusirale za sada samo na nasilje nad ženama, ali mnogo toga njima nije dostupno”, kaže ona.

Realizovali su, kako kaže, i projekat “JA SAM MALALA – Obrazovanje je moć”, koji je nastao uz podršku EIŽ iz Omiša, a realizovan sa devojkama iz Bujanovca, Niša i Zaječara.

“Ova grupa devojaka živi u socijalno ugroženim porodicama ili hraniteljskim porodicama, a svakodnevno su u riziku od napuštanja škole, rane udaje ili fizičkog maltretiranja”, zaključila je ona.

O Dečijem centru

„Dečiji centar“ osnovan je 2013. godine, sa ciljem da deci i mladima pruži jednake šanse za rast i razvoj. Kroz inkluzivan pristup u radu stvaraju pozitivno i podsticajno okruženje za razvoj potencijala i kapaciteta svih podjednako.

Ono što povezuje devojke i žene na Balkanu jeste "kultura ćutanja’’: Selena Ristić o interkulturalnim predstavama kao najboljem načinu da se prihvate različitosti 4
Foto: Dečiji centar Zaječar

“Počevši od ranog razvoja aktivnosti kreiramo kroz podršku u učenju, podršku u razvoju talenata i podsticanje razvoja kapaciteta u glumi, muzici, slikarstvu, novinarstvu, za decu od 6 do 18 godina i mlade i odrasle osobe sa intelektualnim teškoćama i invaliditetom do 40 godina”, objašnjava Selena Ristić.

‘’Dečiji centar’’ je deo MODS-a Mreže organizacija dece Srbije, Nacionalne platforme za suzbijanje nejednakosti u obrazovanju podržane od strane Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja i deo mreže ‘’Različitosti nas ujedinjuju’’ koju je osnovao Evropski pokret u Srbiji.

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Različitosti nas spajaju“ koji se sufinansira sredstvima iz budžeta Republike Srbije – Ministarstva za informisanje i telekomunikacije. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

„Pogledaj ga u obuću, pa ga pusti u kuću“: Kako Fikret Nikšić, poznatiji kao Fikro Fleknica, od nestajanja čuva porodični zanat 2

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari