Stanje u medijima gore nego devedesetih 1Foto: Nenad Kovačević

U okviru projekta „Mehanizam utvrđivanja javnog interesa na lokalnom nivou”, koji sprovodi Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS), u Čajetini je juče održana prva debata o potrebi utvrđivanju tema od javnog interesa u toj opštini.

Mehanizam jeosmislio NUNS, kako bi se poboljšala primena Zakona o javnom informisanju, ponudile smernice kako bi se celishodnije koristio budžetski novac kojim se sufinansiraju medijski projekti.

Na veoma posećenoj i sadržajnoj debati, predstavnici te opštine, lokalnog javnog sektora, nevladinih organizacija i lokalnih medija iz Čajetine, Užica, Čačka, Požege, Kosjerića, Ivanjice i Priboja su razgovarali sa predstavjicima NUNS o načinima primene tog mehanizma i usagasili se da bi precizno utvrđivanje tema od javnog značaja bilo korisno za građane, lokalnu samoupravu i medije.

Zahvalivši se što je Čajetina odabrana za partnera u tom projektu i što će time biti primer dobre prakse drugim opštinama i gradovima u Srbiji, Milan Stamatović, predsednik te opštine, ukazao je na izuzetno lošu medijsku scenu, uz ocenu da se „samo istinom Srbija može oslobodi medijskog mraka“.

„Nadam se da će novinari biti heroji u borbi za slobodu govora i da će se izboriti za objektivno i nepristrasno novinarstvo i odbraniti čast novinarske profesije“, poručio je Stamatović.

On je dodao da se „na RTS i drugim televizijama sa nacionalnim frekvencijijama, često iznose neistine o čajetinskom rukovodstvu, a da on i njegovi saradnici nemaju priliku da uzvrate na optužbe onih koji su bliski republičkoj vlasti i koji se predstavljaju kao marketinški i medijski stručnjaci, poput Nebojše Krstića“, za koga je rekao da je „posle Aleksandra Vučića najzastupljneniji u režimskim medijimai da je njegov trbuhozborac“

– Zašto ne reaguje REM? Ljudi stradaju kada im se na TV Pink crtaju mete na čelima. Ko će biti sledeća žrtva? Nikada se nije dešavalo da predsednik države optuži predsednika opštine da je kriminalac. Na RTS, koji je javni servis, nema sučeljavanja o ozbiljnim temama, ali borićemo se za slobodu medija i objektivno informisanje“, poručio je Stamatović.

Istakavši da su „slobodni novinari, posebno u lokalnim medijima, u sadašnjim uslovima, istinski heroji“, Slaviša Lekić, predsednik NUNS, ocenio je da je stanje gore nego devedesetih, jer suu vreme sadašnje i prethodne vlasti, lokalni mediji nestali.

„Miloševićev režim je ubijao novinare. Ovaj još ne ubija, ali bojim se da situacija može da eskalira i da medijska targetiranja mogu da dovedu do haosa“, kazao je Lekić i naveo da je, osim bezbednosti novinara, dodatni problem i finansiranje medija.

Ocenivši da vlast „po svom ćefu tumači šta je to javni interes“, te da to „ne može da bude statistika o tome koliko perača prozora u Americi padne svakih 10 ili 50 sekundi, Lekić je naveo da javni interes jeste to ko je srušio Savamalu, kako je preminuo stražar te noći u Savamali, ugovor sa koncesionarom Aerodroma „Nikola Tesla“ ilifabrika vode u Zrenjaninu“.

„Želimo da ponudimo rukovodstvu Čajetine, nevladinom sektoru i medijima mehanizam za utvrđivanje javnog interesa, koji je osmislio NUNS sa svojim parterima. Prošle godine projekat smo uspešno realizovali u Šapcu, Paraćinu i Svilajncu, a ove godine to pokušavamo u Čajetini, Novom Pazaru i Pirotu“, kazao je Lekići najavio da će naredna debata u Čajetini biti u novembru, kada će biti predložene teme od javnog značaja za tu opštinu.

Svetozar Raković, generalni sekretar NUNS, govorio je o detaljima tog mehanizma i naveo da bi njegova primena trebalo da „rezultira utvrđivanjem prioritetnih tema od javnog interesa za Čajetinu, koje bi ta opština trebalo da usvoji i da one postanu sastavni deo konkursa za sufinansiranje medijskih projekata“.

Navodeći da je taj mehanizam „dobra razrada odredbi Zakona o informisanju koji se tiču sufinansiranja medijskih projekata“, on je istakao da „nije isti javni interes u svakoj lokalnoj samoupravi“.

„Potpuno je prirodno da te teme zajedno utvrde lokalna samouprava, nevladine organizacije i mediji, jer je u pitanju javni novac kojim se finansiraju medijski projekti“, poručio je Raković.

Čajetina prednjači po izdvajanjima za medijske projekte

Opština Čajetina je ove godine, na prvom konkursu, raspodelila 17 miliona dinara na 53 medijska projekta, a u završnici je drugi konkurs kojim je predviđeno da se medijski projekti podrže sa dodatnih sedam miliona dinara. Time se Čajetina svrstala među retke lokalne samouprave koje izdvajaju značajna sredstva za tu namenu, mnogo veća od pojedinih gradova koji raspolažu značajnijim privrednim, finansijskim i drugim resursima.

 

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari