Iako je 2014. tek počela, o njoj se u svetu već govori kao o godini komemoracija i jubileja. Između ostalog, biće obeleženo 100 godina od izbijanja Prvog svetskog rata i 75 od početka Drugog svetskog rata. Ipak, što se Nemačke tiče, jedna godišnjica će verovatno privući više debate nego introspekciju – 25 godina od pada Berlinskog zida, koji se obeležava 9. novembra.
Gotovo četvrt veka nakon ujedinjenja, piše Gardijan, Nemačka je i dalje podeljena. Ima tvrdnji da je istočna Nemačka konačno „stigla“ u moderan svet, pošto su kancelarka, predsednik i šef opozicije odrasli u tom delu zemlje. Neki pak smatraju da pravog spajanja Nemačke i dalje nema na vidiku, kao i da „tiha ljutnja“ još dominira osećanjima istočnjaka ka zapadnom delu.
Ishod ovakve debate bitan je i za ostatak Evrope – ako Nemačka dokaže da je uspela da nađe ravnotežu između istoka i zapada, ko bi mogao da kaže da Evropska unija neće moći da nađe balans između svojih severnih i južnih članica? Prošlog meseca Vlada Nemačke objavila je godišnji izveštaj o stanju nakon ujedinjenja, a naslovi u medijima su bili pozitivniji nego ranije. U 2012, prvi put od ujedinjenja, gotovo isti broj ljudi prešao je sa zapada na istok, i obrnuto. Nezaposlenost na istoku je na najnižem nivou od 1991, stopa nataliteta i životni vek su otprilike isti kao i na zapadu, a izgleda da je prestao egzodus iz bivše DDR, navodi se u tom vladinom izveštaju. Taj dokument, koji sadrži 187 strana, opisuje kao impresivnu reindustralizaciju na istoku.
Međutim, nisu svi u to ubeđeni. Bivši gradonačelnik Lajpciga Volfgang Tiefense smatra da je izveštaj „ulepšan“. Ekonomista Urlih Buš sa Tehničkog univerziteta u Berlinu tvrdi da ako se cifre bolje pogledaju, BDP na istoku je 67 odsto onog na zapadu, što je otprilike isto kao i pre deset godina. Dok je Nemačka kao celina postala produktivna, jaz između istoka i zapada je ostao isti. Izveštaj takođe ignoriše najnovije podatke Ministarstva rada koji pokazuju da je nezaposlenost na zapadu 5,8 odsto, a na istoku čak 9,5 odsto.
Sabin Renefanc, novinarka koja je odrasla na istoku, one koji su 1989. imali između osam i 16 godina vidi kao generaciju za koju ujedinjenje još nije završeno. U svojoj knjizi „Deca gvožđa“ ona piše kako je propast starih autoriteta i verovanja mnoge iz njene generacije učinio sklonim radikalnim ideologijama, poput fundamentalističkih crkvenih grupa i desničarskih bandi.
Istok je i dalje drugačiji od zapada, posebno kada je reč o novcu. Prema rečima Renefancove, mnogi njeni prijatelji kupuju nekretnine u Berlinu od para svojih roditelja, dok ona svojima pomaže. Ona se slaže sa nekim tvrdnjama da zemlja postaje više „istočnija“, ali to mnogi ne shvataju.
Strah od migranata
Nemačka vlada pokušava da rumunske i bugarske radnike zadrži van svojih granica, piše Dojče vele. Funkcioneri vladajuće Hrišćansko-socijalne unije upozoravaju na „imigraciju siromaštva“. Direktor Instituta za migracije i interkulturalne studije Univerziteta Osnabrik Andreas Pot smatra da je debata o imigrantima u Nemačkoj obeležena strahom. Pot navodi da je Nemačka propustila priliku da dovede kvalifikovanu radnu snagu. „Mnogi Poljaci su otišli u Veliku Britaniju, a bili su potrebni Nemačkoj“, zaključio je Andreas Pot.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


