Simić: U Srbiji dnevno umre oko 140 ljudi od kardiovaskularnih bolesti 1Foto: Pixabay/Stevepb

U Srbiji od kardiovaskularnih bolesti dnevno umre oko 140 ljudi, 45 doživi infarkt miokarda koji svaki četvrti ne preživi, a glavni uzroci su gojaznost, visok krvni pritisak, visok loš holesterol (LDL), neaktivnost i pušenje, izjavio je danas predsednik Udruženja kardiloga Srbije profesor Dragan Simić objašnjavajući da su kardiovaskularne bolesti jedan od najčešćih uzroka smrtnosti, kako u svetu, tako i u Srbiji.

„Epidemiološki podaci u Srbiji su alarmantni i ukazuju na to da je Srbija, na žalost u samom evropskom i svetskom vrhu po broju obolelih. Jedan od osnovnih uzroka crne slike je zabrinjavajuće niska svest u našem narodu o posledicama loše kontrole krvnog pritiska“, rekao profesor Simić

Na konferenciji u okviru inicijative „Šta je važno za srce snažno?“, on je istakao da je visok krvni pritisak (hipertenzija) jedan od najčešćih uzroka kardiovaskularnih bolesti i da je broj obolelih u stalnom porastu.

„Problem je kada pacijentima kažemo da lekove moraju da piju do kraja života.NJih 50 odsto sa visokim krvnim pritiskom posle godinu dana uzimanja terapije prestaju da je koristi“, kazao je Simić ističući značaj redovnog uzimanja terapije.

Prema njegovim rečima, za lečenje povišenog krvnog pritiska i masnoće u krivi, u Srbiji su dostupne kombinacije dva ili tri leka u jednoj tableti čime se postižu bolji efekti.

„U Srbiji više od 800.000 ljudi zna da ima dijabetes, sve je više mladih sa dijabetesom tipa dva čemu u najvećoj meri doprinose nezdrava hrana i loše životne navike“, istakla je endokrinološkinja Univerzitetskog Kliničkog centra Srbije profesorka Katarina Lalić.

Lalić je apelovala da lekari ukazuju na značaj prevencije, odnosno promena stila života i redovne kontrole nivoa šećera u krvi, kao najvažnijeg naćina borbe protiv dijabetesa tipa dva.

Na konferenciji je istaknuto da neadekvatna kontrola povišenog krvnog pritiska, visokih nivoa masnoća i šećera u krvi mogu povećati rizik od razvoja koronarne bolesti.

„Angiozni bol je često jedan od simptoma koronarne bolesti srca. Angina nije samo bol u središnjem delu grudi – kako misli većina ljudi, već ima svoja višestruka lica, a niska svest o prepoznavanju simptoma angine doprinosi kardiovaskularnim komplikacijama“, kazala je kardiloškinja Univerzitetskog Kliničkog centra Niš Svetlana Apostolović.

Apostolović je navela da su simptomi angine, pored „stezanja“ u grudima, bol u podlakticama, otežano disanje i netolerisanje napora.
Predsednik Udruženja pacijenata Srbije Savo Pilipović istakao je da su redovni pregledi i otvorena komunikacija lekara i pacijenata izuzetno važni kako u prevenciji, tako i u kontroli bolesti.

„Redovno uzimanje propisane terapije je ključno za dobru kontrolu bolesti i poboljšanja kvaliteta života“, kazao je Pilipović.

Svi učesnici su se usaglasili da preventivni pregledi, praćenje vrednosti krvnog pritiska, holesterola, nivoa šećera u krvi, kao i niz drugih relevantnih parametara omogućavaju rano prepoznavanje problema, što uz redovne kontrole i adekvatnu terapiju dovodi do smanjenje rizika od srčanih oboljenja.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari