Žujović: O kriznom štabu i kovid propusnicama - ne mislim ništa dobro (VIDEO) 1Foto: Privatna arhiva

„O merama kovid propusnica na način na koji su ih doneli aktuelna Vlada i krizni štab ne mislim ništa dobro. Mislim da je ovo totalno suluda odluka sa ciljem da se ništa i ne primenjuje i da ne donese ništa novo. Ja sam predlagao uvođenje kovid propusnica gledajući kako su to uradila naprednija društva i kako se ponašaju recimo u Americi“, rekao je pulmolog dr Dejan Žujović tokom gostovanja u Danasovoj rubrici “Intervju na mreži”.

Žujović je objasnio na šta je mislio kada je ranije pozivao Vladu da uvede kovid propusnice i istakao da, ako u Njujorku, koji je veći od cele Srbije, ne može da se uđe ni u jedan lokal bez propusnice, smatra da je tako nešto moguće i potrebno primeniti i u našem društvu.

– U našem društvu, gde imamo očajnu epidemiološku situaciju, a među najgorima smo u celom svetu, moje pitanje je gde su sada bilbordi sa tuđom braćom, tuđim očevima i majkama koje smo izgubili, gde bi pisalo “poraz nije opcija”? Kako tuđih lica nema na tim bilbordima, nego samo jedno batino lice – upitao je Žujović aludirajući na bilborde na kojima je bio brat predsednika države Andrej Vučić.

Žujović dodaje da o stanju u zdravstvu, javnost izveštavaju ljudi koji nikada nisu ušli u crvenu zonu, dodajući da pod time misli i na medicinski i nemedicinski deo kriznog štaba.

– Mislim na sve, dosta je više da ih razdvajamo to je ista banda i nema nikakve razlike između medicinskog i nemedicinskog dela. Ako bih bio član nekog tela i niko neće da usvoji moj principijalni stav, koji se bazira na znanju, na nauci i iskustvu, ja bih ustao i izašao iz toga. Nekako ne videh da taj trend postoji ovde. Samo idu na gore – iz kriznog štaba u ministarstvo, nekome deca napreduju i dobijaju poslove – naveo je Žujović.

U ovakvom društvenom sistemu, ističe on, ni drugi lekari ne bi bili bolji “kalifi umesto kalifa”.

– Plašim se da bi sve funkcionisalo isto. Jednostavno nemate materijala jer ste okruženi ljudima koji su nedovoljno edukovani, nedovoljno altruisti, po svakom aspektu nedovoljni. U tom ambijentu ne možete ništa da uradite. Ja bih izašao, rekao šta je moj stručni stav i šta treba da se uradi. Naravno ovi polupismeni političari iz kriznog štaba bi rekli to nećemo, to bi uništilo našu ekonomiju. Koju ekonomiju kada ona ne postoji? Da li je ekonomija rad kafana – upitao je Žujović.

Ogovarajući na pitanje čitalaca da li je veća opasnost od zaraze za stolom u kafani gde je troje ljudi ili u fabrici na proizvodnoj liniji gde radi hiljadu ljudi, Žujović ističe da bi u fabrikama trebalo primenjivati sve mere zaštite od epidemije ali da je pitanje za inspekcije da li se to poštuje.

U toku pregovori za izlazak na predsedničke izbore

Dr Žujović je odgovorajući na pitanja čitalaca o tome zašto se pojavljuje u javnosti i “šta mu treba” da se bavi politikom aktuelne vlasti, rekao da postoje dva razloga za to – jedan je “altruistički” kako on kaže, želja da pomogne svom narodu, dok je drugi “inat”, jer želi da pokaže da nije spreman da prihvati uništavanje društva u kome živi.

– Ne želim da priučena garnitura koja vlada ovim društvom stalno bude u prednosti. Hoću da im pokažem da postoji barem jedan čovek koji može da stane na crtu i da kaže – vi ste glupi, vi ste nestručni i kad-tad ćete odgovorati zbog ovoga što radite. Ja trenutno svedočim genocidom nad mojim narodom. Njih na vlasti posmatram kao zločinačko udruživanje protiv ovog društva jer ga satiru u svakom segmentu u kome mogu. Želim da kažem – e nećeš dalje moći – ističe on.

Na pitanje da li ta njegova borba podrazumeva i političku aktivnost, kao i kandidaturu na predsedničkim izborima koju je ranije najavljivao – dr Žujović kaže “naravno” kao i da su u toku pregovori o budućnosti njegovog pokreta “Za naše ljude”.

– Pregovaramo o daljoj saradnji. Ja ću se potruditi da izađemo na predsedničke izbore, ne zato što sam egomanijak, nego da više ne bude alibija. Da mogu da kažem – evo ljudi, imate jednog normalnog čoveka, imate sa druge strane “ovo”, vi glasajte. Ali sutra nemojte tom čoveku da kukate kako ste prošli ako opet izaberete “ovo” – naveo je Žujović.

Za takvu vrstu političke aktivnosti potrebna je i struktura, kako su primetili čitaoci u komentarima, a Žujović odgovara da će se truditi da se njego pokret spoji sa drugim lokalnim organizacijima koje će prikupljati potpise u manjim sredinama.

– Trudiću se da se spojimo i povežemo sa nekim normalnim, pristojinim ljudima koji nemaju nikakvo prethodno iskustvo u izvršnoj vlasti. Udružićemo se da nastupimo zajedno na izborima, makar bili treća kolona – navodi Žujović.

U daljim planovima za izlazak na izbore, on kaže da će lokalni pokreti sakupljati potpise u svojim sredinama odnosno onde gde njegova organizacija ne može da dođe dok će oni biti aktivniji u Beogradu.

On je objasnio da ima više afiniteta prema pokretima i građanskim inciijativma nego prema strankama, te da sa njima ne vidi moguću saradnju.

– Čak i da ovu partiju zameni bilo koja druga stranka, mi ćemo zbog organizacije našeg izbornog i političkog sistema uvek imati iste probleme a to je da će svako, pa makar bio i Boris Tadić na kraju hteti da bude apsolutista. Sećate se da nam je i on dosadio zato što je iskakao iz friždera pa sad to radi neko drugi – kaže Žujović ističući da su nam neophodne institucije koje će biti “nesavladive” kao i zaštitni mehanizmi koje niko neće moći da uruši.

Žujović: O kriznom štabu i kovid propusnicama - ne mislim ništa dobro (VIDEO) 2

Situacija u bolnicama – očajna 

Govoreći o trenutnoj epidemiološkoj situaciji, Žujović je rekao da je u bolnicama trenutno “očajna situacija” da mesta za hospitalizaciju nema, a da nedostaje i sistem komunikacije ukoviru samog zdravstva objašnjavajući kako se mesta u bolnicama za pacijente traže preko viber grupa.

– Kada imamo pacijenta koji zahteva hospitalizaciju to prijavljujemo medicinskoj sestri koja odlazi na vajber grupu i prijavljuje potrebu za mestom i onda čekamo kada će neka bolnica na vajber grupi da nam kaže da ima slobodno mesto. to je ta digitalna Srbija u 21. veku. Ona čekamo po 24 sata, nekad i 48 sati da smestimo čoveka kome je svaki minut važan – navodi on.

Među pitanjima čitalaca bilo je i onih koji su dovodili u pitanje sastav vakcina, tvrdeći da su sve nedelotvorne, a Žujović je pokušao da objasni kako dolazi do širenja takvih dezinformacija.

– Užasno je što smo došli u situaciju da pričamo o ivermektinu, ali ako viđeni profesor Medicinskog fakulteta izađe u jutarnji program i kaže da je Indija rešila problem kovida sa ivermektinom i hidroksihlorokinom a mi ovde to ne dajemo, da li to aludira da smo mi zločinci koji ne žele da leče na adekvatan način svoje pacijente? Ili smo neznalice? Onda odete na sajt ministarstva zdravlja Indije i utvrdite da su ta oba preprata ukinuta u samoj Indiji, a Indija došla na 75 odsto vakcinisanih. Ali o tome profesor ne priča, jer to nije atraktivno nego ide alternativnim putem da bi izgledao kao “šmeker” – navodi Žujović.

On ističe da građani ne znaju ni šta je sadržaj paštete koju jedu celog života te da je uzaludno da pričaju o sadržaju vakcina.

Primiti treću dozu vakcine bez obzira na antiteta

Treća buster doza vakcine bila je pitanje koje interesuje mnoge čitaoce, te je dr Žujović objasnio da treba primiti treću dozu bez obzira na broj antitela koja građani imaju.

– Buster doza višestruko smanjuje verovatnoću da završite na hospitalnom lečenju ili smrtnim ishodom.

Antitela treba proveravati samo da biste videli da li su prethodne vakcine efikasne uopšte, jer se dešavalo da kod nekih ljudi ima nula antitela. Onda je pitanje da li bi trebalo insisitrati na trećoj dozi iste vakcine ili da promenimo vakcinu. Taj ko nije imao nikakva antitela posle neke vakcine bi čak trebalo da bude vakcinsan iznova, da primi dve doze druge vakcine, doći ćemo jednog dana i do toga – ukazao je Žujović.

On je objasnio da ne reaguju svi isto na neko medicinsko sredstvo, da je to pitanje indiviualnog imuniteta ali i genetike, i objasnio da je važno da građani znaju da mogu da se vakcinišu bez obzira na alergije na penicilin, polen jer to nisu kontraindikacije za vakcinu.

– Doživeo sam da mi pacijent navede da je bio odbijen na vakcinalnom punktu zato što je alergičan na pencilin to je neprihvatljivo. Alergije i sistemske bolesti nisu kontraindikacije za davanje vakcine, nijedna vakcina nema te kontraindikacije – istakao je Žujović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari