Ceo EKSPO ili dve reverzibilne hidroelektrane: Šta se sve može izgraditi za pare koje ćemo dati za "rafale"? 1foto (BETAPHOTO/PREDSEDNIŠTVO SRBIJE/DIMITRIJE GOLL)

Nabavka francuskih vojnih aviona “rafal” se nikako ne može smatrati mudrom investicijom s obzirom na to da su Srbiji znatno potrebnija ulaganja u infrastrukturu, energetske projekte, poboljšanje poslovnog ambijenta i školstvo, smatra domaća stručna javnost.

Nabavka francuskih vojnih aviona tipa “rafal”, ukupno njih 12, sada je već potpuno izvesna nakon što je predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio da je taj posao dogovoren tokom njegove dvodnevne posete Francuskoj gde se susreo i sa predsednikom te zemlje Emanuelom Makronom.

Predsednik Vučić razgovarao je tokom dvodnevne posete Parizu i sa predstavnicima odbrambene industrije Francuske, uključujući proizvođača “rafala” Dassault Aviation.

Vučić je rekao da je u ponedeljak uveče imao veoma dobar razgovor sa Makronom, koji je trajao više od tri sata, i da su „postigli konkretne dogovore oko kupovine borbenih aviona “rafal“.

On je rekao da će ugovori biti potpisani u naredna dva meseca u Makronovom prisustvu, dodajući da će kupovina sofisticiranih aviona drastično proširiti vojnu i drugu saradnju između dve države.

Finansijski detalji potencijalnog posla nisu objavljeni, ali provladini mediji procenjuju vrednost ugovora na oko tri milijarde evra (3,2 milijarde dolara) za ceo paket.

Srbija razmišlja o kupovini novih aviona tipa “rafal” više od dve godine od kada je susedna Hrvatska kupila 12 polovnih borbenih aviona istog tipa za oko milijardu evra.

Potencijalna nabavka aviona “rafal” omogućila bi Srbiji, smatraju vojni eksperti, da modernizuje svoje vazduhoplovstvo koje se sastoji uglavnom od lovaca MiG-29 sovjetske proizvodnje, kao i starih jugoslovenskih borbenih aviona.

Rusija je tradicionalni dobavljač vojnih aviona, uključujući borbene helikoptere, Srbiji, koja je, podećanja radi odbila da se pridruži međunarodnim sankcijama Moskvi zbog vojne intervencije u Ukrajini.

Sa druge strane, ekonomski eksperti i sindikalni predstavnici smatraju da je kupovina “rafala” potpuno nepotrebna, da je reč o potezu povučenom iz čisto političkih razloga i da će zbog toga u drugi plan biti potisnute investicije koje bi mogle da dovedu do povećanja privrednih aktivnosti i životnog standarda građana.

Da je kupovina 12 francuskih lovaca bombardera “papreno” skupa najbolje pokazuje da će za njih Beograd izdvojiti više novca nego za investicije potrebne zarad održavanja sajma Ekspo 2027 ,čiji je domaćin glavni grad naše zemlje, a one se procenjuju na oko 2,5 milijardi evra.

Ceo EKSPO ili dve reverzibilne hidroelektrane: Šta se sve može izgraditi za pare koje ćemo dati za "rafale"? 2
Foto: EPA-EFE/JAGADEESH NV

Za novac koji će biti izdvojen za kupovinu “rafala” mogle bi biti izgrađene i Reverzibilna hidroelektrana “Bistrica” (1,2 milijarde evra) i Reverzibilna hidroelektrana “Đerdap 3” (1,4 milijarde evra) ali isto tako i veliki projekti poput solarne elektrane snage jednog gigavata (1,4 milijarde evra) i vetroparka iste instalisane snage (1,4 milijarde evra) za potrebe Elektroprivrede Srbije.

Tri milijarde evra su otprilike dovoljne za izgradnju Moravskog koridora koji košta 1,6 milijardi evra i brze saobraćajnica Sombor – Kikinda vredne 1,5 milijardi evra.

Za po oko milijardu evra mogle bi se izgraditi  saobraćajnice, kao što su auto put Novi Pazar – Sarajevo i auto – put Beograd – Zrenjanin – Novi Sad.

Kordinator Mreže za poslovnu podršku Dragoljub Rajić kaže za Danas da u vojnom smislu kupovina skupih francuskih borbenih aviona ne znači mnogo, jer u okruženju postoje zemlje sa znatno većim i opremljenijim vojnim snagama koje su i ekonomski moćnije od Srbije.

– Srbija je gotovo u potpunosti okružena zemljama koje su članice NATO. Shodno tome umesto da kupuje vojne avione vredne oko tri milijarde evra bilo bi znatno isplativije da postane članica NATO. Na taj način se ne bi trošile pare na veoma skupu vojnu opremu koje maloj zemlji sa slabim privrednim aktivnostima, a nije članica nekog vojnog bloka ne bi puno značili u eventualnom sukobu sa jačim protivnikom. Kao članica NATO, bez obzira i što to košta, Srbija ne bi morala da enormno troši novac, kada je reč o vojnoj tehnici, već bi sredstva mogla da usmerava u daleko potrebnije stvari. Svakako je da su investicije u obnovljive izvore energije, izgradnju puteva i razvoj privrede znatno potrebnije nego kupovina vojnih aviona. To bi jednostavno trebalo da bude prioritet kao i ulaganje u školstvo jer Srbija ostaje bez stručnjaka koji odlaze u inostranstvo a bez kvalitetnih eksperata ne može se očekivati ni rast privrede niti povećanje životnog standarda – objašnjava naš sagovornik.

Ekonomista Milan R. Kovačević uz ogradu da nije ekspert u oblasti ulaganja u vojnu tehniku, ističe da je primetno da je javnost zapanjena da je za kupovinu vojnih aviona vlast spremna da izdvoji enormnu sumu novca bez pažljive ekspertize da li je tako nešto oportuno ili ne.

– Uopšte ulaziti u bilo kakve investicije, pa tako i u one u vojnom sektoru, a da ne postoje procene kako će se to u narednih pet godina odraziti na budžet je potpuno neozbiljno i nikako se ne može smatrati dobrim potezom. Sasvim je jasno da u Srbiji u ovom trenutku postoje mnogi drugi prioritetniji projekti od kupovine vojnih aviona kao što su recimo ulaganje u infrastrukturu i energetiku ali i u školstvo i zdravstvo jer za tim i te kako postoji potreba – navodi naš sagovornik.

Predsednik Udruženih sindikata Srbije “Sloga” Željko Veselinović ističe za Danas da se Srbija opedelila za kupovinu francuskih vojnih aviona kako bi na taj način pokušala da stekne političku podršku Pariza.

– Potpuno je besmisleno što Srbija kupuje skupe vojne avione. Sigurno je da treba ulagati u vojsku i opremu ali platiti 12 aviona oko tri milijarde evra je preskupa investicija koja našoj zemlji sa druge strane ne predstavlja nikakav bezbedonosni garant s obzirom na to da je okružena državama koje su članice NATO. Sasvim je jasno da je reč o potpuno nepotrebnom bacanje para umesto da se taj novac usmeri na infrastrukturne i energetske projekte i poboljšanje uslova za rad privrede, povećanje stope zaposlenosti i standarda građana – zaključuje Veselinović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari